MAJKE koje žele da njihova mala djeca jedu zeleno povrće, trebale bi konzumirati te namirnice tijekom kasne faze trudnoće, utvrdili su znanstvenici. To istraživanje uslijedilo je nakon studije koja je otkrila da su novorođenčad pozitivno reagirala na miris hrane kojoj su bila izložena u maternici.

Istraživanje, koje je vodilo Sveučilište Durham, proučavalo je izraze lica trotjednih beba čije su majke redovito uzimale kelj ili mrkvu u prahu. Primijećeno je da su dojenčad, koja su bila izložena kapsulama mrkve koje su progutale njihove majke, povoljno reagirala na miris mrkve. Slično tome, one čije su majke tijekom trudnoće uzimale kapsule kelja u prahu, pozitivno su reagirale na miris tog povrća.

Profesorica Nadja Reissland, stručnjakinja za fetalna i neonatalna istraživanja, čija je studija o učinku pušenja na nerođene bebe dospjela na naslovnice 2015. godine, bila je glavni autor ove studije.

Nerođene bebe imaju vrlo osjetljiv njuh

Rekla je: "Naša analiza izraza lica beba sugerira da povoljnije reagiraju na miris hrane koju su njihove majke jele tijekom posljednjih mjeseci trudnoće. Potencijalno, to znači da bismo mogli potaknuti bebe da pozitivnije reagiraju na zeleno povrće, na primjer, izlažući ih toj hrani tijekom trudnoće."

Istaknula je da postoji tendencija da se bebama, koje se odbijaju od dojenja, daje slađa hrana, poput pirea od mrkve, krušaka ili banana, ali bebe koje su bile izložene gorkom zelju mogle bi razviti okus za zdravo gorko zelje ako ga majka jede u trudnoći.

"Ako majka jede gorko, zdravo zelje, to bi moglo natjerati njihovu djecu da ih kasnije zavole i prihvate. Nerođene bebe imaju vrlo osjetljiv njuh", dodala je Reissland.

Proces razvijanja preferencija prema hrani počinje u maternici

Ovo istraživanje 32 bebe iz sjeveroistočne Engleske uslijedilo je nakon istraživanja iz 2022., u kojem su 4D ultrazvučni pregledi pokazali fetuse kako se smiješe kada im majke jedu mrkvu i rade grimase kada su bile izložene kelju.

Za najnoviju studiju bebama su samo davani brisevi mrkve ili kelja da pomirišu, ali im se ništa nije stavljalo u usta jer su bile premlade da bi bile izložene okusima.

Znanstvenici su zatim analizirali video kako bi pratili reakcije beba i usporedili te reakcije s onima viđenim prije nego što su rođene, kako bi razumjeli učinke opetovanog izlaganja okusima u posljednjem tromjesečju trudnoće.

Znanstveni tim otkrio je da je od fetalnog do novorođenačkog razdoblja postojala povećana učestalost odgovora "smijeh lica" i smanjena učestalost odgovora "plač lica" na miris koji su bebe osjetile prije rođenja.

Suvoditeljica istraživanja dr. Beyza Ustun-Elayan rekla je: "Naše istraživanje je pokazalo da fetusi ne samo da mogu osjetiti i razlikovati različite okuse u maternici, već i početi učiti i uspostaviti pamćenje za određene okuse ako su im više puta izloženi. Ovo pokazuje da proces razvijanja preferencija prema hrani počinje puno ranije nego što smo mislili, još u maternici."

"Ranim uvođenjem tih okusa, mogli bismo od samog početka oblikovati zdravije prehrambene navike kod djece."

U istraživanje su također uključeni znanstvenici sa Sveučilišta Aston i akademici u Francuskoj. Studija je objavljena u časopisu Appetite.