AMERIČKA edukatorica za odgoj Amy McCready za Today je podijelila najčešće pogreške roditelja koje sama nikada ne radi sa svojom djecom. Kako objašnjava, razumljivo je kako roditelji neće uvijek postupiti ispravno kada je riječ o njihovoj djeci i sasvim je u redu da ponekad pogriješe.

''Kao stručnjak za pozitivno roditeljstvo i edukatorica, sastavila sam pet najvećih pogrešaka koje roditelji nesvjesno rade, a ja ih sama nikada ne provodim. Ovo su dobronamjerne, ali ne baš korisne roditeljske strategije koje sam pokušavala oduvijek izbjeći u svom domu, a savjetujem i drugim roditeljima da pokušaju to isto. Naravno, nitko nije savršen, ali ako ih možete svesti na minimum, dugoročno će vam itekako biti od pomoći'', rekla je.

Djeci nikad ne plaćam za kućanske poslove

''Često znam čuti od roditelja da djetetu daju džeparac ako pospreme sobu ili operu suđe. S ovom se taktikom odgoja nikako ne slažem i nikada ju ne provodim kod svoje djece. Zašto? Djecu treba naučiti da su kućanski poslovi sastavni dio svakog dana, a ne nešto što bi trebalo posebno nagrađivati'', objašnjava McCready i dodaje kako na taj način novac kod djece postaje vanjski motivator, a to nije dobro ako doista želimo razviti unutarnju motivaciju kod djece koja prvenstveno proizlazi iz dobre volje, odgovornosti i ustrajnosti.

Nikad ih ne stavljam u kaznu

Ovo je jedna od najčešćih roditeljskih taktika kažnjavanja djece, ali edukatorica naglašava da ju nikako ne podržava i smatra da nema nikakvih rezultata. ''Ovo je popularna roditeljska tehnika, ali to ne znači da je učinkovita. Naime, cilj svake disciplinske tehnike trebao bi biti osposobljavanje za bolje ponašanje uz očuvanje snažne emocionalne privrženosti između roditelja i djeteta, a to kažnjavanje ne omogućava'', objašnjava.

Nikad ne etiketiram djecu

Mnogi roditelji, najčešće nesvjesno, etiketiraju djecu, naročito ako ih imaju nekoliko. McCready smatra da je to jedna od najvećih roditeljskih pogrešaka koje mogu imati ozbiljne posljedice u kasnijoj dobi djeteta. ''Neke smatramo pametnima, druge dobrim pomagačima, dok su treći za nas samo izazivači problema. Vjerovali ili ne, ali čak i pozitivne etikete obeshrabruju vašu djecu jer postavljaju usporedbu i natjecanje s vršnjacima, što nikada ne daje dobre rezultate'', objašnjava edukatorica.

Nikad ih ne prisiljavam da pojedu sve s tanjura ako žele desert

Nikada nemojte prisiljavati djecu da očiste tanjur prije nego pojedu desert, savjetuje edukatorica. ''U slatkišima treba uživati ​​kao i u svakoj drugoj hrani – dobrovoljno. To je zato što je bilo koja vrsta prisilnog hranjenja, bilo da se radi o cjenkanju, kažnjavanju ili bilo kojoj drugoj metodi, temelj za borbu za moć tijekom obroka koja nikome ne koristi. Skida fokus s poticanja zdravih prehrambenih navika i umjesto toga stvara napetost između roditelja i djeteta. Također predstavlja desert kao nagradu za jedenje "manje poželjne" hrane, poput povrća - što nije baš način razmišljanja s kojim želimo da naša djeca odrastaju'', objašnjava McCready.

Nikada ih fizički ne kažnjavam

Mnogi roditelji pribjegavaju udaranju u krajnjoj nuždi ili s pogrešnim ciljem podučavanja važne lekcije, ali istraživanje je pokazalo da čak i najdobronamjerniji udarci mogu podići razinu agresije, potaknuti laganje kako bi se izbjegla kazna i ugroziti odnos između roditelja i djeteta. S istim se slaže i McCready koja naglašava kako nikada fizički ne kažnjava svoju djecu.

''Sve se može riješiti razgovorom, djeca su vrlo jednostavna i žele učiti od nas. Upravo na našem primjeru oni uče kako se ponašati i kakvo je ponašanje dozvoljeno, a kakvo strogo zabranjeno. Roditelji trebaju naučiti samokontrolu i nje se držati, koliko god roditeljstvo ponekad bilo izazovno, naporno i teško'', dodaje.