PUNO prije nego što mogu zapljeskati ili se njihati uz glazbu, bebe možda već imaju urođen osjećaj za ritam. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Biology pokazuje da novorođenčad, stara tek nekoliko dana, može prepoznati ritam i predvidjeti kako će se nastaviti.

Ritam nam je urođen, melodiju učimo

I ranija istraživanja pokazala su da fetusi oko 35. tjedna trudnoće reagiraju na glazbu promjenama u otkucajima srca i pokretima. No dosad nije bilo jasno mogu li novorođenčad doista prepoznati obrasce u glazbi i očekivati njihov nastavak.

Autori studije navode da se bebe rađaju s razvijenom osjetljivošću na ritam. Čak i novorođenčad stara samo dva dana može prepoznati kada se ritam promijeni na neočekivan način. To sugerira da su neki temeljni elementi glazbene percepcije prisutni već od rođenja.

S druge strane, sposobnost predviđanja kako će se melodija razvijati još nije u potpunosti oblikovana. Istraživači smatraju da se osjećaj za melodiju postupno razvija kroz iskustvo i izlaganje glazbi. Drugim riječima, ritam je nešto s čime dolazimo na svijet, dok melodiju učimo.

Istraživanje provedeno na usnulim bebama

Studiju je vodila Roberta Bianco s Talijanskog instituta za tehnologiju, zajedno s međunarodnim timom znanstvenika. U istraživanju je sudjelovalo 49 novorođenčadi koja su tijekom ispitivanja spavala. Bebe su slušale klavirske skladbe Johanna Sebastiana Bacha.

Istraživači su koristili deset izvornih melodija te četiri izmijenjene verzije u kojima su promijenili redoslijed tonova. Dok su bebe spavale, znanstvenici su pomoću elektroencefalograma bilježili njihovu moždanu aktivnost, postavljajući male elektrode na vlasište.

Posebno su pratili trenutke u kojima je mozak reagirao kao da je iznenađen, odnosno kada je glazba odstupila od očekivanog ritma. Rezultati su pokazali da su mozgovi novorođenčadi reagirali kada bi se ritam neočekivano promijenio. To znači da su bebe već u prvim danima života prepoznavale ritam i očekivale njegov nastavak.

Ritam kao temelj slušne percepcije

Prema riječima autorice istraživanja, sposobnost prepoznavanja ritma već je pri rođenju dobro razvijena, dok se osjetljivost na melodiju tek postupno oblikuje. Ipak, ostaje otvoreno pitanje koliko rano iskustvo i izlaganje glazbi mogu utjecati na taj razvoj.

Ovi rezultati upućuju na to da je ritam jedna od osnovnih sastavnica naše slušne percepcije. Bolje razumijevanje tog procesa moglo bi pomoći znanstvenicima da preciznije prate razvoj slušnog sustava u najranijoj dobi i objasne kako s vremenom razvijamo osjećaj za glazbu.

Može li glazba potaknuti razvoj?

Istraživači naglašavaju da njihova studija nije izravno ispitivala utjecaj slušanja glazbe na razvoj djeteta. Drugim riječima, iz ovih rezultata ne može se zaključiti da će puštanje glazbe ubrzati razvoj.

Studija također nije pratila dugoročne učinke na razvoj jezika ili emocionalni razvoj. Ipak, neka ranija istraživanja donose zanimljive uvide. Jedno istraživanje provedeno na Sveučilištu Washington u Seattleu pokazalo je da glazbeni poticaji mogu poboljšati način na koji mozak dojenčadi prati ritam, kako u glazbi tako i u govoru.

Drugo istraživanje, koje je vodila psihologinja Laurel Stewart, pokazalo je da djeca koja odrastaju u domu u kojem je glazba češće prisutna ranije i uspješnije komuniciraju gestama. Također je utvrđeno da je roditeljsko pjevanje povezano s boljim razumijevanjem jezika prije navršenih 12 mjeseci.