DNEVNO oko 2600 puta dodirnemo mobitel. Svaki put kada tražimo sadržaje na društvenim mrežama, skrolamo, lajkamo i sl., mozak nas nagradi dozom dopamina, hormona koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Razvijamo li ovisnost o internetu i društvenim mrežama? Kako živjeti i u virtualnom i u stvarnom svijetu? To je bila tema emisije Nedjeljom u 2 na HRT-u.

"U prvih pet godina života fizička aktivnost izravno je povezana s kognitivnim razvojem. Mogućnost da odete van, popnete se na drvo, zahtijeva od vašeg mozga da isplanira možete li se popeti, kako ćete sići, pa čak i ako padate, da se znate snaći. To su sve kognitivne aktivnosti koje zahtijevaju također nekakvo učenje", rekao je u uvodnom prilogu Goran Sedmak, pročelnik Odsjeka za razvojnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Sve slabije kognitivne i motoričke sposobnosti razlog su sve većeg broja odgoda upisa u prvi razred osnovne škole.

"Ono što smo svi mi mogli, recimo skakati na jednoj nozi metar i pol, to će naša djeca danas puno teže odraditi upravo zato što se ne igraju dovoljno", napomenula je Ivana Pavić Šimetin, prim. dr. med., specijalist školske medicine.

Kako bi roditelji mogli primijetiti je li njihovo dijete spremno za školu?

"Vrlo jednostavno. Roditelj treba vidjeti može li njegovo dijete zakopčati gumb ili ne. Može li zavezati vezice na cipelama ili ne. Doduše, već dugo vremena, najmanje 10 godina, to ne uzimamo kao nekakav pokazatelj jer već tada djeca nisu bila u stanju to napraviti na upisu u prvi razred", napomenula je Pavić Šimetin.

Društvene mreže treba zabraniti do 16. godine 

Gost u studiju bio je Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Dječji mozak razvija se kroz pokret i osjetilne stimulanse u cjelovitom okruženju. Motorika je izrazito važna da budemo spretni, ali i da u mozgu stvorimo kapacitete za kasnije funkcioniranje. Činjenica da je sve više odgoda upisa u prvi razred zbog slabije motorike dokaz je da se nešto u kognitivnom smislu zbiva", pojasnio je.

Europski parlament nedavno je donio preporuku da se djeci do 16 godina zabrani upotreba društvenih mreža. Profesor Ricijaš podržava tu inicijativu.

"Preko 480 europarlamentaraca bilo je za. Cilj nije samo dobra zabrana, već i imati drugačije algoritme u odnosu na one koje imaju odrasli. Primjerice, automatsko reproduciranje sadržaja bi po njihovim preporukama trebalo biti ugašeno, isto kao i prikriveno oglašavanje i besciljno scrollanje sadržaja", komentirao je te otkrio što su pokazali podaci istraživanja koje je nedavno proveo.

"Na 1830 učenika 7. i 8. razreda u Hrvatskoj pokazalo se da su najpopularnije društvene mreže Snapchat i TikTok. Velik je postotak učenika koji više od tri sata dnevno koriste društvene mreže, a vikendom je to još intenzivnije. Djevojke su rizičnija skupina kada se govori o štetnom utjecaju društvenih mreža, prvenstveno zbog sadržaja. Mladići su se i prije često družili oko neke aktivnosti, primjerice nogometa, a djevojke se evolucijski više druže oko dijeljenja iskustava", kaže.

Boris Jokić: "Odlučili smo ne dati mobitele djeci prije 13. godine"

Boris Jokić je sa svojom suprugom odlučio djeci zabraniti korištenje mobitela do 13. godine.

"Naš pristup nije bio da izoliramo djecu od digitalne tehnologije. Oni su imali priliku, recimo, biti na računalu, koristiti različite stvari, pa čak i komunicirati preko naših mobitela sa svojim prijateljima. Međutim, ono u čemu smo bili čvrsti jest da im ne dajemo pametni telefon do te dobi", otkrio je u prilogu.

Kaže kako su se na taj korak odlučili jer sva istraživanja pokazuju da djeca koja puno vremena provode na mobitelima, osobito kada je to korištenje nekontrolirano, snose posljedice koje utječu na neke njihove osobine. "Na neki način odgajamo djecu da pokušaju zadržati određeni integritet, da shvate da ne moraju biti kao svi drugi, da ne moraju imati sve kao svi drugi. Imaju jednake stvari kao i drugi, imaju iste interese koje im omogućujemo kao roditelji. Međutim, u nekim stvarima smatram da je potrebno povući liniju", nadovezao se.

Jokić priznaje da je bilo situacija kada su se djeca bunila, ali s 15 godina dobio je potvrdu da je odluka bila dobra.

"Kći nam je s 15 godina, kada je mogla imati mobitel, došla i rekla: 'Hvala vam na tome što nisam bila u tom svijetu. Tada sam mislila da je to štetno za mene, a danas kada vidim što je to, kako se komunicira, koliko je trivijalno to što se radi u tom svijetu, smatram da je zapravo za mene bilo bolje da ga nisam imala'", prisjetio se.

Koliko bi vremena djeca smjela provoditi pred ekranima?

Švedska državna agencija za javno zdravstvo izdala je preporuku da djeca mlađa od dvije godine uopće ne bi smjela koristiti mobitele i druge digitalne uređaje. Za djecu u dobi između dvije i pet godina preporučuje se ograničenje na maksimalno jedan sat dnevno pred ekranom, dok se djeci od šest do 12 godina savjetuje da ne provode više od sat ili dva dnevno na uređaju. Za tinejdžere preporuka je ne provoditi više od tri sata dnevno ispred ekrana.