PREMA Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, jedna od četiri osobe u svijetu tijekom života će iskusiti neki oblik mentalne bolesti, uključujući i 14% svih adolescenata. Prema UNICEF-ovom izvještaju, 11.5% (oko 44 tisuće) adolescenata u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima problema s mentalnim zdravljem. No ono što je posebno zabrinjavajuće jest da je svaki četvrti adolescent pokušao suicid.

"Naše najnovije istraživanje iz 2019. godine govori da je čak 5.6 posto djece u dobi od 16 godina u Hrvatskoj reklo da ima jednu od četiri depresivne tegobe. Svaki četvrti mladi čovjek rekao je da ima potrebu ozlijediti sebe. Svako deseto dijete u dobi od 16 godina reklo je da je pokušalo izvršiti samoubojstvo", istaknula je profesorica Sanja Musić Milanović, predstavnica Hrvatske za zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost u Europskoj komisiji i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Sanja Musić Milanović: Troškovi vezani uz mentalne poremećaje izuzetno su visoki

Prema Musić Milanović, tjelesna aktivnost je izuzetno važna za očuvanje mentalnog zdravlja.

"Ona je najvažniji čimbenik za prevenciju i liječenje depresivnih tegoba općenito. Troškovi vezani uz mentalne poremećaje izuzetno su visoki, odnosno svaki šesti dan bolničkog liječenja otpada na liječenje odraslih osoba koje imaju probleme s mentalnim zdravljem. Čak 70% tih troškova mogli bismo umanjiti kad bi ljudi bili tjelesno aktivni. To znači da rade ono što vole, šeću s kućnim ljubimcima, rade u svom vrtu, bilo što što ih veseli. Zato budimo aktivni", poručila je.

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu posvećuje puno pažnje mentalnom zdravlju.

"Mentalno zdravlje je povezano s tjelesnim zdravljem. Znamo da smo jedni od najpretilijih u Europi, pa samim time niti mentalno zdravlje ne može biti dobro. Ljudi su prije bili puno aktivniji, pa tako i mentalno zdraviji. Kao kineziolog, mogu preporučiti da se ljudi što više kreću, da budu u što boljoj tjelesnoj formi i samim time pozitivno će utjecati na svoje mentalno zdravlje", kaže dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mario Baić.

Loša kvaliteta prehrane također pridonosi lošem mentalnom zdravlju

Predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista Karmen Matković Melki naglasila je koliko je prehrana povezana s mentalnim zdravljem.

"Tu govorimo o osovini crijevo – mozak i međusobnoj komunikaciji tih dvaju elemenata našeg organizma koji su neodvojivi. Mentalno zdravlje u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću i prehranom jedini je način da se čovjek osjeća i funkcionira na pravi način. Statistike ukazuju na loše stanje po pitanju kvalitete prehrane, pa samim time i zdravstvenih stanja, pa tako i mentalnog zdravlja. Potrebno je što više raditi na edukaciji, osvješćivanju i nizu učinkovitih i kvalitetnih koraka koji će nas dovesti do boljih rezultata", tvrdi.

Kako bi osvijestili javnost o važnosti tjelovježbe za tjelesno i mentalno zdravlje, građani će se i ove godine moći uključiti u projekt Aktivna Hrvatska. U proteklih 12 godina kroz projekt je aktivirano više od 55 tisuća građana, a ove godine građani će vježbati u devet hrvatskih gradova.