DOSADA je uobičajen i koristan dio života jer motivira ljude na traženje novih ciljeva i izazova. Ipak, mnogi roditelji danas aktivno pokušavaju spriječiti da njihovoj djeci bude dosadno, doživljavajući dosadu kao negativnu emociju koju treba izbjeći ili je zamijeniti nečim produktivnijim, piše The Independent.

Margaret Murray, profesorica komunikacije i kulture koja proučava suvremeno roditeljstvo, primjećuje da roditelji iz raznih razloga nastoje zaokupiti djecu. Opterećeni poslom, financijama i drugim obvezama, roditelji često koriste igru, televiziju ili kreativne projekte kako bi mogli neometano obavljati svoje zadatke.

Pritisak da djeca budu uspješna, bilo u školi, sportu ili glazbi, također igra ulogu. U usporedbi s prošlim generacijama, današnja djeca provode manje vremena u slobodnoj igri na otvorenom, a više u strukturiranim aktivnostima.

Osim toga, lak pristup ekranima omogućio je izbjegavanje dosade kao nikada prije. Tijekom pandemije mnogi su roditelji morali koristiti ekrane kako bi zabavili djecu tijekom radnog vremena, a neki i danas osjećaju društveni pritisak da djecu umire ekranima na javnim mjestima. No, prije nego što se dosada u potpunosti eliminira, važno je razumjeti njezine prednosti.

Koristi dosade

Iako je dosada u trenutku neugodna, nudi stvarne prednosti za osobni razvoj. Ona je signal da je potrebna promjena okoline, aktivnosti ili društva. Psiholozi su utvrdili da iskustvo dosade može potaknuti otkrivanje novih ciljeva i isprobavanje novih aktivnosti. Arthur Brooks, profesor s Harvarda, smatra da je dosada nužna za promišljanje. Vrijeme mirovanja ostavlja prostor za postavljanje velikih životnih pitanja i traženje smisla.

Djeca kojoj je rijetko dosadno mogla bi odrasti u osobe koje se ne znaju nositi s dosadom. Dosada također potiče mozak na način koji može razviti dječju urođenu znatiželju i kreativnost. Učenje upravljanja dosadom i drugim negativnim emocijama važna je životna vještina. Kada djeca sama upravljaju svojim vremenom, to im pomaže u razvoju izvršnih funkcija, što uključuje sposobnost postavljanja ciljeva i izrade planova.

S evolucijske perspektive, široka rasprostranjenost dosade sugerira da ona ima prednosti. Pogađa sve ljude, neovisno o dobi, spolu i kulturi, a posebno je izražena kod tinejdžera. Prirodna selekcija favorizira korisne osobine, pa je malo vjerojatno da bi dosada bila toliko česta da ne donosi nikakvu korist.

Roditelji bi trebali biti oprezni da ne tretiraju dosadu kao problem koji moraju riješiti umjesto svoje djece. Psihološka istraživanja pokazala su da studenti s pretjerano angažiranim roditeljima pate od veće stope depresije. Druga istraživanja pokazuju da su mala djeca kojoj su se davali ekrani kako bi se smirila kasnije imala slabije razvijenu sposobnost regulacije vlastitih emocija.

Dosada je neugodna, ali nužna

Podnošenje dosade vještina je koju mnoga djeca nemaju priliku razviti. Čak bi se i mnogi odrasli, kako pokazuje jedno istraživanje, radije podvrgnuli elektrošokovima nego iskusili dosadu. Potrebna je praksa da bi se naučilo nositi s njom. Stručnjaci savjetuju da se počne s malim dozama dosade i postupno povećava vrijeme bez strukturiranih aktivnosti.

Mlađoj djeci će možda trebati ideje što bi mogla raditi. Roditelji ne moraju uvijek sudjelovati u igri, ali mogu ponuditi korisne prijedloge. Čak i pet minuta dosade dobar je početak za najmlađe. Posebno je važno osnažiti stariju djecu da sama pronađu rješenje za svoju dosadu. Treba im objasniti da je dosada normalan, iako ponekad neugodan, dio života.

S vremenom postaje lakše

Djeca su prilagodljiva. Kako se navikavaju na povremenu dosadu, trebat će im sve više vremena da im u budućnosti postane dosadno. Ljudi kojima život nije ispunjen neprestanom aktivnošću smatraju ga manje dosadnim. Ako se roditelji oslobode obveze da neprestano zabavljaju djecu, i sami bi mogli osjećati manje stresa.

Prema izvješću glavnog kirurga SAD-a iz 2024., 41 % roditelja u SAD-u izjavilo je da su "toliko pod stresom da ne mogu funkcionirati".

Stoga, sljedeći put kada se dijete požali: "Dosadno mi je!", nemojte osjećati krivnju ili frustraciju. Dosada je zdrav dio života koji nas potiče na samostalnost, pronalaženje novih hobija i prihvaćanje novih izazova. Dopustite djeci da shvate kako malo dosade ne samo da je u redu, nego je i dobro za njih.