Foto: 123rf

DANAS više ništa nije isto kao prije, pa ni pubertet, za koji stručnjaci smatraju da danas traje puno, puno duže. 

I zato traže da se dobna granica promjeni jer stara granica više nema puno veze s današnjom biologijom, odnosno poimanjem odrastanja i pubertetom. 

Osim što su djeca danas biološki razvijenija nego prije, puno je i drugih činjenica koje kažu da bi se dobna granica puberteta zaista morala promijeniti i trebala bi vrijediti od 10. do 24. godine života, uvjereni su znanstvenici koji su svoja saznanja objavili u stručnom časopisu Lancet Child & Adolescent Health journal. 

Pubertet je nekada počinje u dobi od oko 14 godina (i trajao do 19.), ali se ta dobna granica do danas drastično spustila pa djeca već u dobi od oko 10 godina počinju sazrijevati. Promjene su se dogodile na biološkoj razini, ali i društvenoj bazi.  

Primjerice, danas je uobičajeno da djevojčice prvu menstruaciju dobiju već oko desete godine, dok je prije 150 godina ta granica bila otprilike oko 14. godine.

Osim toga, djeca se danas puno duže školuju, kasnije sazrijevaju, kasnije odlaze od kuće i kasnije se žene, a to bismo, među ostalim, mogli objasniti i činjenicom da djeca danas ranije stupaju u pubertet, ali se ipak kasnije razvijaju u zrele osobe.

Zato bi se trebala promijeniti i donja i gornja granica puberteta jer, kako kažu znanstvenici, ljudsko se tijelo nastavlja razvijati i nakon okvira nekadašnje granice puberteta. Mozak se do kraja razvija tijekom dvadesetih godina, a ljudi sve češće tek s 25 godina dobivaju prve umnjake.  

Zbog svega toga, kažu oni, potrebno je razmotriti te granice kako bi današnja djeca ipak imala malo bolju priliku i podršku tijekom puberteta koji po njima već dulje vrijeme traje baš toliko koliko kažu - od 10. do 24. godine života. 

Inače, smatra se da pubertet počinje onda kad hipotalamus počne ispuštati hormone koji aktiviraju hipofizu i spolne žlijezde.