PRIJE nekoliko dana ušla sam u dućan Victoria’s Secret u jednom stockholmskom shopping-centru. Obasjana roza svjetlom iz najgoreg pornofilma, gomila žena prevrtala je gaće i grudnjake u nekom bazenu donjeg rublja na sniženju. Nije tu bilo Adriane Lime u lakiranim čizmama ni Doutzen Kroes s krilima od perja. Pretile žene s idealima tijela Victorijinih anđelica tražile su komadić sna, onog koji im se posljednjih 20-ak godina demonstrira u showu popularnog američkog proizvođača rublja.

Podigla sam jedne gaće; bila je to više špaga s prišivenim komadićem crne čipke, i preko njih se zagledala u gomilu žena. Bila je to neka vrst stockholmskog sindroma i u prividu ružičaste stvarnosti shvatila sam koliko vraški puno slojeva ima svijet u kojem su nas doveli do ovakvih gaća. Baš je to suština priča dokumentarnog filma koji je 14. srpnja objavljen na streaming platformi Hulu. 

Victoria’s Secret: Angels and Demons donosi priču o tome što stoji iza popularne industrije donjeg rublja, koje nitko normalan ne može nositi dulje od pet minuta. Istražuje usku povezanost nekadašnjeg scouta za supermodele Jeffreyja Epsteina i osnivača Lesa Wexnera, u čijim šakama bi djevojke završavale kao plijen. Trodijelni dokumentarac razotkriva modno podzemlje i poručuje nam da istina nije onakva kakvom se čini.

Tko vas šljivi kad ste napaljeni i glupi. To je suština prostitucije. Uzeti vam novac dok mislite donjom glavom

Društvo spektakla s ovim je započelo još 90-ih, s Baywatchem i trčkaranjem Pamele Anderson po plaži, s kupaćim kostimom usječenim iznad prepona. Ako se sjetite "revolucionarnog" spota Georgea Michaela za pjesmu Freedom, shvatit ćete koliko je stara vijest o tome da seks prodaje baš sve. Samo najgluplji među nama mogu biti šokirani činjenicom da na vrhu Viktorijinih tajni sjede biznismeni koji ubiru milijarde dolara parazitirajući na slijepom vjerovanju onih koji misle da je vrhunac oslobođene seksualnosti kačenje mrežaste čarape na halter.

Kriza brenda Victoria’s Secret započela je s #Metoo pokretom, da bi u razdoblju pandemije došlo do zatvaranja 200-tinjak prodavaonica u Americi. Potom su najavili da se okreću "elegantno popunjenim" ženama, što bi u slobodnom prijevodu značilo da su poslovnu priliku vidjeli u tome da prestanu frustrirati debele. Umjesto toga, počeli su im se dodvoravati. Film donosi kronologiju vrtoglavog uspona, ali i sunovrata korporacije koja je bila dom supermodela kao što su Gisele Bundchen, Heidi Klum i Alessandrs Ambrosio.

Franšizi je u konačnici presudilo mnoštvo kritika upućenih za nametanje nerealne slike ženskog tijela, seksizam i rasizam, pa je zanimljivo poslušati i što kaže direktor marketinga tvrtke Ed Razek, ali i Martin Izquierdo, čovjek koji je dizajnirao krila za modne revije Victoria’s Secreta.

Najveći kolaps u modnoj industriji pokazao je kako smo kao čovječanstvo izvršili mentalni striptiz

Misteriozni bogataš Jeffrey Epstein optužen je za organizaciju seksualnog zlostavljanja maloljetnica, izvršio je samoubojstvo vješanjem u zatvoru, a za njega se veže niz pedofilskih afera čiji pipci sežu i do kraljevskih dvorova. Godine 1997. glumica Alicia Arden rekla je policiji u Santa Monici da ju je Epstein pozvao u hotel Shutters na "modelski intervju" za katalog Victoria's Secreta i "pipkao njezinu stražnjicu protiv njezine volje". 

Victoria's Secret: Anđeli i demoni potkrepljuje sve svoje tvrdnje intervjuima s bivšim modelima i ostalim zaposlenicima tvrtke te novinarima koji su godinama pokrivali modnu industriju. U toj rašomonijadi, ova dokuserija luta od teme do teme, pa u tri epizode u trajanju od sat vremena događaju se nelogični prijelazi. Malo se ćaska s modelima, pa se poteže tema loših radnih uvjeta u tvornicama. Autori idu toliko daleko da zadiru i u psihologiju osnivača brenda, pa analiziraju i Wexnerov odnos s majkom.

Po svoj prilici Victoria više nema tajni, a znate što? Nismo ni pretjerano šokirani. Inflacija loših informacija čini nas tupim na sve ono negativno u današnjem svijetu. U tom pokvarenom okruženju, gdje se sve više pokazuje kako je svaki put do uspjeha zapravo stereotipna i pomalo banalna priča iz holivudskog filma, još uvijek se dobro prodaju korzeti koji navlače oni koji uživaju u svom stockholmskom sindromu.

Ne zaboravimo da je ovaj termin, koji označava emocionalnu vezu sa zlostavljačem, uspostavljen nakon pljačke banke u Stockholmu 1973. godine, kada su se žrtve emocionalno vezale za pljačkaše. Dakle, u ovom ironičnom slučaju, novac je taj koji vam se želi oteti a da pritom volite one koji vam ga otimaju, i u trenutku kada za par eura želite izgledati kao Tyra Banks.