BUDUĆI da je više farmaceutskih kompanija najavilo da bi prva cjepiva protiv covida-19 mogla stići već krajem ove godine ili najkasnije početkom sljedeće, što bi trebalo vrijediti i za Hrvatsku kao dio Europske unije, čini se da se sada na kraju tunela pandemije koronavirusa jasno vidi svjetlo.

No treba imati na umu da cjepiva sve probleme neće riješiti odmah s prvim isporukama. Zbog toga je važno istaknuti da će epidemiološke mjere još dio sljedeće godine ostati važno oružje za borbu protiv pandemije. U tom svjetlu treba gledati i nove, strože mjere koje su od subote stupile na snagu. Njihova uloga u smanjivanju broja novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih nije ništa manje važna zato što znamo da stižu cjepiva.

Primjerice, modeli američke neovisne institucije Institute of Health Metrics and Assessments (IHME) iz Washingtona trenutno pokazuju da bi u Hrvatskoj, da nisu uvedene nove strože mjere, do kraja prosinca moglo umrijeti oko 3600 ljudi.

Neki stručnjaci smatraju da mjere nisu dovoljno stroge

Neki zdravstveni stručnjaci smatraju da ni nove mjere nisu dovoljno stroge. Iskustva iz Engleske, koja je uvodila različite razine strogosti mjera u svojim različitim regijama, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ukazuju na to da naše trenutne mjere odgovaraju njihovim razinama otprije uvođenja nacionalnog lockdowna koje nisu dovele do pada broja novozaraženih, nego su samo zaustavile njegov rast. Drugim riječima, upitno je hoćemo li Božić i Novu godinu dočekati sa značajno povoljnijom situacijom. 

No što će se zbivati nakon toga? Kojim tempom će se odvijati procjepljivanje hrvatske populacije te kada možemo očekivati vraćanje u normalan život kakav smo imali prije pandemije?

Kojim redom i tempom će stizati cjepiva?

Tu će ključnu ulogu imati hodogram cijepljenja.   

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić za Index je rekao da postoje planovi količina cjepiva koje bi Hrvatska trebala dobivati po kvartalima, no oni nisu "zapisani u kamenu".

"Tri su proizvođača poslala grubi plan isporuke cjepiva u Hrvatsku, ali bez navođenja datuma i, što je najvažnije, bez datuma kad će cjepiva postati dostupna", kaže Kaić.

"Pfizer je najavio da će Hrvatska u prosincu dobiti 125.000 doza cjepiva, a Moderna sličnu količinu. No od Moderne za sada ne postoji potvrda napismeno. Budući da će se davati po dvije doze, ta prva isporuka koja je najavljena za prosinac trebala bi biti dovoljna za cijepljenje 125.000 ljudi. Međutim, u ovom trenutku još nismo sigurni hoće li doista isporuke biti u prosincu", dodaje.

"Hrvatska je od svake od tih kompanija naručila po milijun doza. Od AstraZenece naručili smo 2,7 milijuna, a od Johnsona&Johnsona još 900.000. Ukupno smo naručili 5.600.000 doza, što bi trebalo biti dovoljno za 2,8 milijuna stanovnika", tumači naš epidemiolog.

Prva isporuka bit će dovoljna za najrizičnije

Hrvatska, baš kao i druge države, ima plan prema kojem će cijepljenje krenuti od najrizičnijih prema najmanje rizičnima. Među najrizičnije spadaju djelatnici u zdravstvu i u domovima za starije, štićenici domova te ostali stariji i ljudi s kroničnim bolestima. Cjepiva za sada nisu namijenjena mlađima od 18 godina.

"Ako cjepivo dođe u prosincu, kako najavljuju Moderna i Pfizer, bit će ga dovoljno za medicinske djelatnike te za djelatnike i korisnike domova za starije. U domovima ima oko 13.000 djelatnika i oko 27.000 korisnika. U zdravstvu ima oko 72.000 djelatnika. Oni bi se svi mogli pokriti već s prvom dostavom cjepiva koje bi trebalo doći u prosincu", kaže Kaić.

AstraZeneca ima mali zastoj, no to bi uskoro trebalo biti riješeno

AstraZeneca zbog određenih problema s trećom fazom kliničkih ispitivanja za sada kasni. Naime, pokazalo se da je njezino cjepivo značajno učinkovitije kada se daje u dvije doze, od kojih je prva upola manja od druge. Takva varijanta doziranja vjerojatno će trebati proći još neke provjere. No to bi uskoro trebalo biti riješeno. Naime, pod pritiskom potrebe da se širenje covida-19 smanji bez daljnjeg nanošenja štete gospodarstvu, britanska je vlada službeno zatražila od svojeg nacionalnog regulatornog tijela MHRA da procijeni je li cjepivo AstraZenece prikladno za privremenu opskrbu čim od kompanije dobije podatke o sigurnosti, kvaliteti i djelotvornosti.

Privremena dozvola za opskrbu cjepivom omogućila bi početak njegovog uvođenja prije nego što MHRA dovrši pregled svih podataka.

Kako će se razvijati stvari s cjepivom AstraZenece važno je i za Hrvatsku. Prije svega, od te kompanije naručili smo najviše cjepiva, a osim toga, ono bi nam trebalo stizati u mjesečnim isporukama, za razliku od ostalih koja će stizati kvartalno.

"U daljnjim isporukama išlo bi se na sve starije i kronične bolesnike. Prvo bi se krenulo s najstarijom populacijom, a potom, ovisno o količinama koje ćemo dobiti, cijepit će se sve mlađi. Prilično brzo prešlo bi se na rizične s kroničnim bolestima. Na kraju, cjepivo bi se ponudilo svim odraslim osobama. Ovaj redoslijed prioriteta definiran je planom cijepljenja protiv covida-19, a brzina kojom će se cijepljenje proširivati s kategorija najvišeg prioriteta, preko kategorija nižeg prioriteta, do cjelokupnog stanovništva, ovisit će o tome kojom će nam dinamikom cjepivo biti dostupno", kaže Kaić.

Procjepljivanje će se protegnuti na cijelu 2021.

Mada bi svi voljeli da se procjepljivanje provede već u prvom dijelu 2021., kako bi se epidemiološke mjere potpuno relaksirale, a život vratio u normalu, to vjerojatno neće biti moguće.

"Dovršenje cijepljenja ne očekuje se prije kraja sljedeće godine jer cjepivo prije toga neće biti u cijelosti isporučeno. Pfizer i Moderna isporučivat će nam cjepiva kvartalno, a AstraZeneca u mjesečnim isporukama najmanje do sredine sljedeće godine. Pritom će dostavljene količine s vremenom rasti. Najveće količine od svih kompanija dobit ćemo tek u trećem kvartalu 2021. Stoga će cijepljenje vjerojatno trajati cijelu sljedeću godinu", ističe Kaić.

U međuvremenu će neke epidemiološke mjere kojima bi se štitilo necijepljeno stanovništvo i dalje trebati ostati na snazi.

"Teško je unaprijed predvidjeti koje će se mjere u zajednici morati zadržati tijekom sljedeće godine i kako dugo. To će ovisiti o kretanju broja novooboljelih. Što se veći broj stanovnika bude cijepio, brže će padati broj novooboljelih, posljedično i broj hospitaliziranih i umrlih, te će se prije moći ublažavati mjere u zajednici", kaže Kaić.

Gdje će cjepiva biti pohranjena?

Poznato je da će se neka cjepiva, poput Pfizerovog i Moderninog, morati transportirati, a potom i skladištiti na vrlo niskim temperaturama. U medijima se nagađalo da bi se dio cjepiva mogao skladištiti u hladnjačama Konzuma i Leda, no ta opcija nije u igri. Cjepivo AstraZenece moći će se pohranjivati na manje zahtjevnoj temperaturi od -4°C.

"Cjepiva će se najvećim dijelom skladištiti u nacionalnom distribucijskom skladištu, kao i ostala cjepiva iz programa cijepljenja. Iznimno, cjepiva koja zahtijevaju temperature -20°C (Moderna) i -70°C (Pfizer), čuvat će se u zamrzivačima u pojedinim zavodima za javno zdravstvo, koji imaju kapacitete, a dodatno, kapacitete za skladištenje na -70°C su nam ponudili KBC Zagreb, Imunološki zavod i Institut Ruđer Bošković", tumači naš sugovornik.

Cjepiva se u 2021. najvjerojatnije neće moći kupiti u privatnim ljekarnama

U 2021. još ne treba očekivati da će cjepivo biti komercijalno dostupno za one koji bi si ga htjeli sami kupiti.

"Mislim da sljedeće godine cjepivo još neće biti dostupno za komercijalnu prodaju putem ljekarni. Naime, potražnja država za cjepivima koja će se distribuirati i primjenjivati putem javnog zdravstvenog sustava nadmašuje kapacitete proizvodnje. Svi bi htjeli što prije cijepiti svoje stanovništvo i posljedično ublažiti mjere u zajednici, a time i izravno smanjiti štetne posljedice na ekonomiju zemlje."

Povratak u normalu ovisit će o brojnim faktorima

Jedno od pitanja koja muče sve ljude u Hrvatskoj i svijetu je kada ćemo se moći vratiti normalnom životu, barem onoliko normalnom koliko dozvoljavaju sezonske respiratorne bolesti poput prehlada i gripe.

"Doista je teško prognozirati kad ćemo se moći u potpunosti vratiti u normalan način života kakav je bio prije pojave covida-19. U ovom trenutku ne može se znati hoće li se kampanjom cijepljenja koja nas očekuje u sljedećim mjesecima bolest suzbiti na dulje vrijeme uz eventualno daljnje cijepljenje onih koji su propustili cijepljenje i novih generacija, npr. osamnaestogodišnjaka, ili će se trebati cijepiti svake sezone, kao što se sada cijepi protiv gripe. To će pokazati vrijeme, a ovisit će o trajanju zaštite stečene preboljenjem bolesti i cijepljenjem. I jedno i drugo za sada je nepoznato dugoročno gledano", kaže Kaić, koji je komentirao i preporuku WHO-a da bi bilo dobro da se cijepe čak i oni koji su već preboljeli covid-19.

"Za sada se smatra da se i osobe koje su preboljele covid-19 trebaju cijepiti. Naime, nije poznato koliko dugo su zaštićene osobe koje su ga preboljele. Dodatno, ne zna se mogu li osobe koje su nedavno preboljele, pa imaju određenu razinu zaštite neko vrijeme, prenositi virus na druge osobe bez da same obole. Doduše, u ovom trenutku se ne zna niti pruža li cjepivo takvu vrstu zaštite u tom smislu, odnosno ne zna se mogu li osobe koje se cijepe biti prenositelji virusa. No očekujem da će podaci iz kliničkih ispitivanja dati uvid i u tu vrstu djelotvornosti", kaže.

Do sada su se cjepiva pokazala sigurnima

Smatra da je neopravdan strah da bi nova cjepiva mogla biti nesigurna zato što su razvijena u rekordnom vremenu.

"Prema preliminarnim podacima, od cjepiva protiv covida-19 ne treba očekivati nikakve posebne nuspojave, već one uobičajene poput lokalnih reakcija kao što su crvenilo, bol, otvrdnuće, oteklina, glavobolja, umor i bolovi u mišićima. Za sada se čini da neka cjepiva protiv covida-19 prilično često uzrokuju te nuspojave. No više ćemo znati kad bude gotova dokumentacija s rezultatima kliničkih ispitivanja. Jedno je sigurno: od cjepiva protiv covida-19 nitko nije završio na respiratoru niti umro, dok od bolesti samo jučer u Hrvatskoj 255 osoba nije moglo samostalno disati te su trebali mehaničku ventilaciju na respiratoru, a 74 osobe su umrle", poručio je Kaić.