EPIDEMIOLOŠKE mjere već su snažno udarile turizam i ugostiteljstvo, a u studenom je, pokazuju podaci državne statistike, došlo do znatnog pada broja zaposlenih u tim djelatnostima.

Prema podacima DZS-a, naime, na burzi rada je u studenom bilo prijavljeno 156.550 nezaposlenih, što je 2382 nezaposlena više nego u listopadu, kada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo prijavljeno 154.168 građana u potrazi za poslom. U odnosu na listopad, broj nezaposlenih bio je veći 1.5 posto, a u odnosu na studeni prošle godine 1.6 posto. 

Rad kafića najprije je ograničen, a potom su zatvoreni

Najveće smanjenje broja zaposlenih u studenom u odnosu na listopad zabilježeno je, pokazuju dalje podaci državne statistike, upravo u turizmu i ugostiteljstvu, čak 10 posto na mjesečnoj razini. To je, ističu makroekonomisti Raiffeisena u svojim dnevnim analizama, posljedica epidemioloških mjera koje se odnose na ugostiteljske objekte. Njima je, podsjetimo, najprije ograničen rad, a sada su i zatvoreni. 

Kada se sve zbroji i oduzme, u studenom je porasla stopa nezaposlenosti pa je ona, prema podacima DZS-a, prošlog mjeseca iznosila 9.3 posto, dok je u listopadu iznosila 9.1 posto. Daljnji rast nezaposlenosti zbog zatvorenih ugostiteljskih i drugih objekata, kažu ugostitelji, može se očekivati i u narednim mjesecima, i to unatoč mjerama kojima država nastoji očuvati zaposlenost. Razlog je, objašnjava predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, taj što se ugostitelji u ovoj godini suočavaju sa znatnim padom prometa i što više nemaju čime platiti radnike, posebno sada kada su drugi puta u ovoj godini ostali bez ikakvih prihoda, a ušteđevinu su, ako su je imali, potrošili tijekom godine, nastojeći spasiti poslovanje.  

Medak: Ugostitelji su ostali bez prihoda, a ušteđevinu su potrošili pokušavajući spasiti biznise

"Ugostitelji pokušavaju sačuvati biznise i zadržati radnike, ali to je jako teško jer su ostali bez prihoda. Nekih većih otkaza u ugostiteljstvu sada nije bilo, ali mnogi ugostitelji su bili prisiljeni radnike prebaciti na 4000 kuna koje dobivaju od države, dok za isplatu ostatka plaće u ovakvim uvjetima jednostavno nemaju novca. Posljedica toga je da je dio radnika sam otišao", upozorava za Index Medak. 

Dodaje kako preciznih podataka nema, no procjenjuje da je pet do 10 posto zaposlenih u ugostiteljstvu posljednjih tjedana otišlo jer nije moglo živjeti od plaće koja im se svela na državnu potporu od 4000 kuna. Riječ je, procjenjuje, o 2000 do 4000 radnika. Ovdje treba reći da se svi ne prijavljuju na burzu rada: dio ih, kako pokazuju statistike, odlazi s tržišta rada, a dio i iseljava, iako znatno manje nego prije pandemije koronavirusa.

Medak upozorava i da državne potpore obično kasne, a nezadovoljan je i ostalim mjerama kojima država pokušava pomoći poduzetnicima koje je koronakriza bacila na koljena, koje su poslodavci već ocijenili kao nedovoljne. 

Mnogim ugostiteljima prijeti stečaj

"Glavnina njihove pomoći odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta. Međutim, trošak radne snage samo je jedan u nizu troškova s kojima se ugostitelji suočavaju: oni čine 25 do 35 posto ukupnih troškova poslovanja, ovisno o objektu, a glavninu ostalih troškova država nam ne pokriva. Ponavljam, u cilju nam je spasiti naše biznise i radna mjesta, ali bojim se da nas čeka jako teška i kaotična situacija, u kojoj će mnogi ugostitelji biti blokirani od dobavljača, dok će istodobno imati preplaćen PDV državi", napominje Medak. 

Ugostitelji stoga nastoje kupiti vrijeme i preživjeti do sljedeće sezone. Iako su svjesni da će sve ovisiti o stanju vezanom uz pandemiju koronavirusa, nadaju se da će sljedeća sezona biti bolja od ovogodišnje. No, veliko je pitanje hoće li do ljeta uopće imati radnika. 

"Bojim se da će se dogoditi velik egzodus iz ove u druge djelatnosti i da će se ugostiteljstvo od ovog udara oporavljati godinama. Čekaju nas veliki problemi", poručuje Medak. 

Bejaković: Ključ je u suzbijanju pandemije, ako prežive do proljeća, imaju šanse

I analitičari upozoravaju da je koronakriza turizam i ugostiteljstvo bacila u dubok ponor iz kojeg će se još dugo izvlačiti. Posljedica toga je i rast nezaposlenosti. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da je za ugostitelje i slične djelatnosti u ovom trenutku važno da prežive do proljeća.

"Ako se koronavirus na proljeće počne povlačiti, onda to otvara vrata i razmjerno dobroj turističkoj sezoni. To bi onda svakako bio dobar signal i za ugostitelje", ocjenjuje za Index Bejaković.

Oporavak od koronakrize za sobom će povući i rast zaposlenosti

Kako sada stvari stoje, čini se da i u prvom tromjesečju sljedeće godine možemo očekivati daljnji rast nezaposlenosti. Ne samo u ugostiteljstvu nego i u drugim djelatnostima koje je koronakriza bacila na koljena. Unatoč tome, nezaposlenost se na razini cijele 2021. godine ne bi trebala, barem prema prognozama analitičara, značajnije povećavati u odnosu na ovu godinu. Makroekonomisti Raiffeisena, primjerice, očekuju da ćemo ovu godinu zaključiti s administrativnom stopom nezaposlenosti, onom koju iskazuju državne institucije, od 9.2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti u sljedećoj godini trebala iznositi devet posto. Naravno, i te prognoze ovise o zbivanjima vezanima uz koronavirus i podložne su promjenama. 

Ipak, stručnjaci kažu da bi se u sljedećoj godini nezaposlenost mogla držati pod nadzorom. Naravno, pod pretpostavkom da se epidemiološka situacija ne pogorša. Osim očekivanog početka oporavka, tu su i državne potpore za očuvanje radnih mjesta, ali i obnova Zagreba od potresa, kao i infrastrukturni projekti koji će se mahom financirati novcem iz fondova EU. Sve će to donijeti i veću potražnju za radnom snagom. 

"Kad krene oporavak, krenut će i rast zapošljavanja jer će trebati radna snaga", zaključuje Bejaković.