TISUĆE Kubanaca, frustrirane višemjesečnom krizom, pandemijskim ograničenjima i, kako kažu, vladinim zanemarivanjem naroda, prosvjedovale su jučer na ulicama gradića San Antonia de los Bañosa, što je događaj bez presedana.

Prosvjedi su se proširili diljem otoka i zahvatili brojne gradove. 

Predsjednik Miguel Díaz-Canel optužio je danas strane plaćenike da potiču nemire, a Sjedinjene Države da ekonomskim embargom izazivaju nestašice hrane i lijekova te da je zadnjih tjedana porasla aktivnost na društvenim mrežama u cilju promjene režima.

Američka vlada "politikom ekonomskog gušenja želi izazvati društvene nemire" i promjenu režima, rekao je Diaz-Canel, prenosi agencija AFP.

"Naredba je dana - na ulice, revolucionari", rekao je u obraćanju koje su prenosile rado i televizije, objavio je BBC.

Predsjednik koji je naslijedio braću Castro, osnivače komunističke Kube, kazao je, stojeći uz svoje ministre, da vlada pokušava "suočiti se i prevladati" poteškoće. 

Kritičare na Kubi i izvan nje optužio je za licemjerje jer se ne protive sankcijama, već traže promjenu režima, prenosi Reuters.

Što su glavni povodi za prosvjede?

Da je embargo krivac za nestašice i teško gospodarsko stanje, smatra i meksički predsjednik i poziva na njegovo ukidanje.

"Istina je da, ako želimo pomoći Kubi, prvo što treba učiniti je ukinuti blokadu Kube, za što se zauzima većina zemalja", rekao je u glavnome gradu Meksiku Lopez Obrador na redovitoj konferenciji za novinare. 

Ljevičarski meksički predsjednik je protiv strane intervencije, kazavši da njegova zemlja može pomoći "lijekovima, cjepivom, svime što je potrebno, hranom jer su to temeljna ljudska prava" i za njih "nije "potreban politički intervencionizam".

U svojoj analizi BBC navodi tri glavna povoda za nezapamćene prosvjede na Kubi.

1. Velik skok novozaraženih, bolnicama prijete nestašice lijekova

Stanovništvo Kube je iscrpljeno akutnom ekonomskom i zdravstvenom krizom. Pandemija i ekonomske mjere koje je uvela vlada dodatno su otežale život na Kubi. 

Kuba je prošle godine pandemiju uglavnom držala pod nadzorom, međutim posljednjih tjedana zabilježeno je naglo širenje korone. Prema službenim podacima, u nedjelju je na otoku zabilježeno 6750 novih slučajeva zaraze i 31 smrtni slučaj. Kuba je ukupno zabilježila 238.491 slučaj zaraze i 1537 umrlih. Oporbene skupine kažu da su stvarne brojke vjerojatno daleko veće.

Prošli tjedan je rekordan broj novih slučajeva zaraze i rekordan broj smrtnih slučajeva doveo bolnice na rub kolapsa. BBC je razgovarao s nekoliko Kubanaca, koji tvrde da je njihova rodbina umrla kod kuće bez potrebne medicinske njege.

To je bio slučaj s Lisveilis Echenique, koja kaže da je njezin brat (35) umro kod kuće jer za njega nije bilo mjesta u bolnici, te Lenierom Miguelom Pérezom, koji je rekao da je njegova trudna supruga umrla zbog, kako kaže, medicinskog nemara.

Objave na društvenim mrežama posljednjih dana pozivaju na humanitarnu intervenciju zbog "kritične situacije na otoku". U isto vrijeme je nekoliko videosnimaka preopterećenih bolnica postalo viralno.

Predsjednik Miguel Díaz-Canel jučer je rekao da je trenutna situacija s koronavirusom usporediva sa situacijom u drugim zemljama. Naglasio je da je Kuba proizvela vlastita cjepiva protiv koronavirusa.

2. Pandemija dodatno otežala ekonomsku situaciju, pred dućanima se čeka u redovima

Turizam, koji je jedan od glavnih pokretača kubanske ekonomije, zbog pandemije je praktički nepostojeć. To je imalo dubok utjecaj na ekonomski i društveni život otoka. Tome su se pridružili i rastuća inflacija, nestanci struje, hrane i lijekova.

Početkom godine vlada je predložila novi paket ekonomskih reformi, koji je, iako su se povećavale plaće, izazvao rast cijena.

Ekonomisti poput Pavela Vidala sa sveučilišta u Kolumbiji procjenjuju da su cijene porasle od pet do devet puta u nekoliko mjeseci nakon reforme. 

Jedna od mjera pomoći koje je kubanska vlada uvela prošle godine bilo je otvaranje trgovina s hranom i osnovnim potrepštinama. Međutim, u njima se može plaćati samo stranim valutama, što je naljutilo većinu građana koji svoje plaće primaju u kubanskim pesosima. 

Dugi redovi u kojima ljudi čekaju da bi kupili ulje, sapun ili piletinu postali su tijekom pandemije uobičajena pojava.

U ljekarnama i u bolnicama nedostaje osnovnih lijekova, a u mnogim provincijama se zbog nedostatka pšeničnog brašna počeo prodavati kruh od bundeve.

Kubanci s kojima je prošlog tjedna razgovarao BBC tvrde da neki medicinski centri nemaju ni dovoljno aspirina, a da je na otoku došlo do širenja svraba i drugih zaraznih bolesti.

Prošlog mjeseca vlada je priopćila da će privremeno zabraniti bankama da primaju gotovinske depozite u dolarima, valuti u kojoj Kubanci dobivaju doznake iz inozemstva. Dio ekonomista tvrdi da je to najoštrija mjera protiv dolara još od vlade pokojnog predsjednika Fidela Castra.

Vlada je odluku pripisala pooštravanju američkih sankcija. Jučer je, u televizijskom obraćanju, predsjednik Díaz-Canel rekao je da je to "glavni problem koji prijeti zdravlju i razvoju naših ljudi".

3. Kubanci su dobili pristup internetu, na društvenim mrežama dogovaraju prosvjede

Do jučer je najveći prosvjed koji se dogodio na Kubi još od početka Castrove komunističke revolucije bio onaj iz kolovoza 1994. godine na havanskoj rivi Malecón.

Mnogi Kubanci tada nisu imali pojma što se dogodilo u glavnom gradu. Međutim, trideset godina kasnije scenarij je ovog puta bitno drugačiji. Za vrijeme mandata predsjednika Raúla Castra povećao se postotak populacije koja ima pristup internetu. Od tada Kubanci koriste društvene mreže kako bi izrazili nezadovoljstvo vladom.

Danas velik dio stanovništva, uglavnom mladi ljudi, ima pristup Facebooku, Twitteru i Instagramu, a društvene mreže su im postale glavni izvori informacija. I jučerašnji prosvjedi su djelomično organizirani na društvenim mrežama. 

Rusija protiv uplitanja drugih država, SAD podržava prosvjede

Rusija, saveznica Kube, upozorila je strane države da se ne miješaju.

"Smatramo neprihvatljivim svako strano upletanje u unutarnja pitanja suverene države, kao i svaku rušilačku akciju koja ide za destabiliziranjem stanja na otoku", navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova. 

Iznenađene spontanim prosvjedima koji su se proširili Kubom, pri čemu je bilo silovitih okršaja sa snagama reda, napose u Havani, kubanske vlasti poručile su da su spremne "po svaku cijenu" braniti revoluciju.

Sjedinjene Države pružile su potporu prosvjednicima i upozorile protiv svakog nasilja prema "mirnim prosvjedima".

Visoka američka diplomatkinja za Latinsku Ameriku Julie Chung napisala je na Twitteru: "Duboko smo zabrinutosti pozivima na borbu na Kubi. Stojimo uz pravo kubanskog naroda na mirno okupljanje. Pozivamo na mir i osuđujemo svako nasilje."

Diplomatski odnosi između Kube i Sjedinjenih Država posve su potonuli za mandata predsjednika Donalda Trumpa, nakon kratke epizode pomirbe između 2014. i 2016., u vrijeme predsjednika Baracka Obame.

Trump je zaoštrio embargo koji je na snazi od 1962., od pobjede kubanske komunističke revolucije, pravdajući taj potez kršenjem ljudskih prava i potporom službene Havane venezuelskom predsjedniku Nicolasu Maduru.

Prosvjedi se šire društvenim mrežama, a snimke pokazuju mlade ljude kako izvikuju slogane protiv vlade i dozivaju predsjednika u želji za promjenama.

Objave na društvenim mrežama pokazuju ljude kako prevrću policijska vozila i pljačkaju neke državne trgovine koje prodaju robu za stranu valutu.