MNOGE prilike u svakodnevnom životu mogu dovesti do toga da se zapitamo jesu li promjene u pamćenju normalan znak kognitivnog pada ili početak demencije. Kako donosi The Conversation, većina ljudi najčešće pomisli da je to zbog pogoršanja u mozgu.

Točno je da se, kao i ostatak našeg tijela, moždane stanice postepeno smanjuju kako starimo. One također sve slabije održavaju veze s drugim neuronima i čuvaju manje kemikalija potrebnih za slanje poruka drugim neuronima. Međutim, liječnici naglašavaju da nije svaki gubitak pamćenja pokazatelj nekog neurološkog problema, već je sasvim uobičajen u starijoj dobi.

Gubitak pamćenja u nekim je situacijama normalan

Naš sustav pamćenja izgrađen je tako da je određeni stupanj zaboravljanja normalan. Naime, održavanje sjećanja ne samo da iscrpljuje naš metabolizam već previše nepotrebnih informacija može usporiti ili otežati dohvaćanje određenih sjećanja. Nažalost, nije uvijek na nama da odlučujemo što je važno i što treba zapamtiti. Naš mozak to radi umjesto nas.

Općenito, mozak preferira društvene informacije (glasine, svakodnevne zanimljivosti) te mnogo lakše odbacuje apstraktne informacije kao što su imena ili brojevi.

Kako prepoznati da nešto nije u redu?

Najčešće uzrokovana starenjem, umorom ili stresnim događanjem, zaboravnost nije uvijek znak za uzbunu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da gubitak pamćenja postaje problem kada počne utjecati na svakodnevni život. Nije velik problem ako se ne možemo sjetiti skrenuti desno ili lijevo na jednom križanju, ali ako zaboravljamo zašto smo za volanom, kamo bismo trebali ići ili čak kako voziti, nešto nije u redu. Ovo su znakovi da nešto možda ne štima te ih treba dodatno istražiti.

Naime, mnoga dosadašnja istraživanja pokazuju da je jedan od najranijih znakova demencije upravo često zaboravljanje jednostavnih stvari, poput puta kući kojim smo prošli u bezbroj navrata, zaboravljanja trivijalnih stvari kao što su informacije kamo smo krenuli i slično.

Ako primijetite da vam se takve smetnje s pamćenjem počinju događati sve češće, a pritom niste nešto posebno premoreni ili pod stresom, obavezno potražite pomoć liječnika, koji će vas uputiti na daljnje pretrage.