GOTOVO svaki vlasnik mačke poznaje scenu: sjednete na kauč, a mačka vam se odmah smjesti u krilo i počne presti. Intenzitet tog zvuka varira od jedva čujnog brujanja do vibracija koje podsjećaju na rad motora, piše The Vet Desk.

No, što točno potiče predenje, osobito kada se čini da za to nema očitog razloga, i kako mačke uopće proizvode taj neprekinuti zvuk?

Predenje kao odraz zadovoljstva

Najpoznatiji razlog predenja je sreća. Mačka njime često pokazuje da je zadovoljna i da se osjeća ugodno u društvu čovjeka ili druge životinje.

Način da komunicira glad

Predenje može biti i znak da je mačka gladna. Vlasnici često mogu prepoznati razliku u zvuku između predenja iz zadovoljstva i onog kojim mačka nešto traži. Domaće su mačke razvile specifičnu vrstu predenja kojom traže hranu.

Riječ je o kombinaciji uobičajenog predenja i zvuka sličnog mijaukanju, frekvencije koja podsjeća na plač djeteta. Ljudi instinktivno reagiraju na taj zvuk, a mačke su naučile da će tako brže dobiti obrok. Takvo predenje često prati pogled pun iščekivanja ili pokušaj da vas odvedu do kuhinje.

Način komunikacije

Mačići predenjem komuniciraju s majkom. Dok sišu, tako joj javljaju da je sve u redu, što jača njihovu međusobnu vezu. Majka im također uzvraća predenjem, a taj zvuk djeluje umirujuće i pomaže mačićima da se osjećaju sigurno.

Znak uplašenosti ili boli

Iako nije konačno dokazano, pretpostavlja se da mačke predu i kada su uplašene ili trpe bolove kako bi se same utješile. Uznemirena mačka predenjem se pokušava smiriti, ali i signalizirati da ne predstavlja prijetnju.

Iskazivanje miroljubivih namjera

Predenje služi i za iskazivanje miroljubivih namjera. Mačka koja želi izbjeći sukob često će presti dok prilazi drugoj mački, bez obzira na to poznaju li se. Time signalizira da nije zainteresirana za borbu. Takvo se ponašanje može primijetiti, primjerice, kada starija mačka prilazi mlađoj.

Terapeutski učinak predenja

Jedno od najzanimljivijih novijih otkrića jest terapijski učinak predenja. Mačke predu na frekvencijama između 25 i 150 herca, a istraživanja su potvrdila da zvučne vibracije u tom rasponu potiču gustoću kostiju i djeluju kao prirodni mehanizam za zacjeljivanje.

Studije pokazuju da predenje može ublažiti bol, pospješiti oporavak kostiju i zacjeljivanje rana. To objašnjava zašto mačke instinktivno predu kada su ozlijeđene ili u bolovima; vibracije im pomažu u procesu oporavka.

Kako nastaje zvuk predenja?

Proces predenja započinje u mozgu, koji šalje živčane signale mišićima u grkljanu. Ti mišići počinju vibrirati i funkcioniraju kao ventil koji naizmjenično otvara i zatvara glasnice. Zrak koji prolazi kroz njih stvara karakterističan zvuk. Budući da se taj proces odvija neovisno o disanju, mačke mogu presti i pri udisaju i pri izdisaju.

Znanstvenici još uvijek raspravljaju o točnom okidaču za predenje. Jedna teorija sugerira da je predenje potaknuto otpuštanjem endorfina u mozgu, što objašnjava zašto mačke predu kada su sretne. Prema drugoj teoriji, predenje je potpuno voljna radnja kojom mačke svjesno komuniciraju svoje stanje.

Treća teorija navodi da predenje pokreće "neuralni oscilator" u moždanom deblu, koji stvara ritmičke živčane impulse. Vjerojatno je da kombinacija vanjskih podražaja i hormona aktivira te živčane putove i rezultira vibracijama.

Koje mačke ne predu?

Nisu sve mačke sposobne presti. Pripadnici potporodice Pantherinae, u koju spadaju velike mačke poput lavova i tigrova, umjesto predenja riču. Razlog je anatomske prirode: njihova je podjezična kost (epihijalna kost) zamijenjena elastičnim ligamentom, što im omogućuje riku, ali ne i predenje.

S druge strane, većina manjih divljih mačaka, kao i sve domaće mačke, mogu presti, ali ne i rikati. U tu skupinu spadaju gepardi, risovi, pume i divlje mačke.

Znanstvenici vjeruju da je razvoj rike ili predenja povezan s potrebama za preživljavanje. Velike mačke koje žive, primjerice, u afričkoj savani rikom obilježavaju teritorij i tjeraju suparnike. Manje mačke, koje se više kreću u potrazi za hranom, nisu razvile tu sposobnost.

Predenje je, dakle, kompleksan oblik mačje komunikacije i ponašanja, s funkcijama koje sežu od iskazivanja zadovoljstva i gladi do samoiscjeljenja. Razumijevanje različitih uzroka i mehanizma predenja vlasnicima pruža bolji uvid u potrebe i osjećaje njihovih ljubimaca.