BACANJE hrane troši prirodne resurse i povećava emisije stakleničkih plinova, a tijekom blagdana količina bačene hrane raste. Dobra je vijest da se to možemo jednostavno promijeniti.

Bacanje hrane često se doživljava kao mali, svakodnevni problem, no njegov je stvarni utjecaj na okoliš znatno veći nego što se na prvi pogled čini. Svaka namirnica koju kupimo prošla je dug put, od uzgoja na poljima ili farmama, preko prerade, pakiranja i transporta, pa sve do trgovina i naših kuhinja. U tom se procesu troše velike količine vode, energije, poljoprivrednog zemljišta, goriva i ljudskog rada. Kada hrana završi u otpadu, svi su ti resursi potrošeni bez stvarne koristi.

Osim rasipanja resursa, bacanje hrane ima i izravan utjecaj na klimatske promjene. Kada se hrana odlaže na odlagališta otpada, tijekom razgradnje nastaje metan, staklenički plin koji je višestruko snažniji od ugljikova dioksida u zadržavanju topline u atmosferi. Upravo zato smanjenje bacanja hrane predstavlja jedan od jednostavnih, a značajnih načina na koji pojedinci mogu doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja na klimu.

Smanjenjem bacanja hrane ne štitimo samo okoliš, nego potičemo i odgovorniji odnos prema hrani kao vrijednom resursu. Iako se pojedinačne količine bačene hrane mogu činiti zanemarivima, na razini cijelog društva riječ je o velikim gubicima hrane i resursa.

Blagdani i povećana količina otpada od hrane

Tijekom blagdana ljudi često kupuju i pripremaju više hrane nego inače, ponajprije iz želje da ne manjka hrane za obitelj i goste. U takvim situacijama lako dolazi do pretjerivanja pa količina otpada od hrane može porasti i do 25 posto u odnosu na ostatak godine. Takav porast najčešće se događa jer se kupi više hrane nego što je potrebno ili se dio pripremljene hrane ne pojede te se kasnije zaboravi u hladnjaku. Također, nepravilno skladištenje može dovesti do bržeg kvarenja hrane, što dodatno povećava količinu otpada.

Kako tijekom Uskrsa smanjiti bacanje hrane

Dobra je vijest da se bacanje hrane može značajno smanjiti uz nekoliko jednostavnih i praktičnih koraka koje svatko može primijeniti.

Planiranje obroka i planska kupnja ključni su koraci. Prije odlaska u trgovinu korisno je razmisliti koliko će ljudi sudjelovati u obroku i koje su stvarne količine potrebne. Izrada popisa za kupovinu pomaže u izbjegavanju impulzivne kupnje i smanjuje mogućnost stvaranja viškova.

Važno je i pravilno čuvanje hrane. Ostatke obroka treba spremiti u zatvorene posude te ih držati u hladnjaku kako bi dulje ostali sigurni za konzumaciju. U Hrvatskoj 63% građana koji bacaju hranu, bacaju ostatke gotovih obroka umjesto da ih naknadno iskoriste. Ostatci uskrsnje šunke mogu se iskoristiti za pripremu ukusne maneštre, višak pisanica za mesnu štrucu, rotkvice i mladi luk za ukusnu proljetnu salatu, a ostatke pečenog mesa lako je pretvoriti u ukusan ragu sa šurlicama.

Time ne samo da smanjujete otpad nego se štedi novac i vrijeme, a često nastaju i nova, zanimljiva jela. Dodatno, višak hrane može se podijeliti s obitelji, prijateljima ili susjedima.

Mali koraci za veliku promjenu

Smanjenje bacanja hrane ne znači odricanje, nego pametnije i odgovornije korištenje onoga što već imamo. Male promjene u navikama, poput planiranja kupnje i pravilnog skladištenja, mogu imati velik učinak kada ih primjenjuje velik broj ljudi.

Kada manje hrane završava u otpadu, smanjuje se pritisak na prirodne resurse, ali se smanjuje i količina stakleničkih plinova koji nastaju tijekom razgradnje hrane, a koji potiču klimatske promjene. Time svaki pojedinac može dati svoj doprinos očuvanju okoliša i ublažavanju klimatskih promjena.

Više praktičnih savjeta kako smanjiti bacanje hrane tijekom uskrsnih blagdana pronađite na stranicama projekta Hrana se ne baca.