ODGAJATI tinejdžera nikada nije bilo lako, no roditeljstvo generacije Z donosi jedinstvene izazove s kojima se prethodne generacije nisu susretale. Današnji tinejdžeri odrastaju u svijetu kojim dominiraju digitalne interakcije, promjenjive društvene norme i dosad neviđena razina stresa. Zbog toga je učinkovita komunikacija ključna, a ipak, mnogi se roditelji bore kako bi se sa svojom djecom povezali na smislen način.

No, roditelji su sve zbunjeniji, a tinejdžeri sve više gube nadu da će ih ikad uspjeti razumjeti.

Što tinejdžeri žele da roditelji znaju

Kako bi doznali što mladi doista misle, Walton Family Foundation i Gallup proveli su istraživanje među mladima u dobi od 10 do 18 godina o tome kako se osjećaju i što žele od odraslih u svojim životima. Jedno od ključnih pitanja bilo je: "Koja je najvažnija stvar koju biste željeli da vaši roditelji razumiju o vama?" Odgovori 1675 tinejdžera otkrili su duboke uvide u njihov unutarnji svijet.

Tinejdžeri su poručili da žele da odrasli znaju što misle i osjećaju:

• "Da moji osjećaji možda nisu logični, ali su i dalje stvarni i važni."
• "Da kada ih ne poslušam, to ne znači da ih ne volim."
• "Da biti trans nije opcija i želim da poštuju moje osjećaje kao da sam stvarna osoba."
• "Kada se ispušem, samo se želim ispuhati, ne trebam nekoga da to popravi. Samo želim da me netko čuje."
• "Dobro mi je da me samo slušaju, umjesto da mi daju savjete/drže predavanja."
• "Ne želim biti rastrgana između svojih roditelja."
• "Ako razgovarate normalno, više ću vas poštovati. Ne poštujem vas kada ste glasni."
• "Da znam više nego što misle."
• "Volio bih da mi više vjeruju."
• "Nisam više malo dijete."
• "Dobar sam klinac. Znam što ne smijem raditi. Prestanite me podsjećati."
• "Ponekad samo želim biti sam/a."
• "Javit ću ako mi nešto treba. Ne moraju uvijek pitati je li sve u redu."
• "Da je u redu pustiti me da budem tužan/na i opušten/a kad mi to treba."

Važno im je da roditelji razumiju njihove sklonosti i navike:

• "Koliko me knjige tješe."
• "Nisam jutarnja osoba."
• "Taylor Swift je bolja od njihove glazbe."
• "Ok mi je biti u neurednoj sobi!"
• "Mrzim školu."
• "Da sam više od samo ocjene."
• "Teško je biti u srednjoj školi."
• "Škola je teža nego što je bila kad su oni bili u školi. Misle da je meni lako, ali nije."
• "Nisam oni."
• "Koliko je teško biti tinejdžer u današnjem svijetu u usporedbi s tim kad su oni bili tinejdžeri."
• "Da mrzim da me uspoređuju s drugima. Moji prijatelji ili moja sestra."
• "Trebam više sna."
• "Nije svo vrijeme na društvenim mrežama gubljenje vremena."
• "Samo mi treba vrijeme pred ekranom za opuštanje."
• "Moj mobitel ne mora uvijek biti problem."
• "Biti dijete ponekad je teško kao što je ponekad teško biti odrasla osoba."
• "Srednja škola je teška, a sklapanje prijateljstava je teže."
• "Da ću uvijek pokušati učiniti ispravnu stvar."
• "Da dajem sve od sebe."
• "Da nisam savršen/na i da dajem sve od sebe."
• "Da nisam loše dijete, samo ponekad radim loše stvari."

Četiri iznenađujuće istine o generaciji Z

U medijima i od starijih generacija često se čuju negativne etikete o generaciji Z - da su slabi, preosjetljivi i egocentrični. No, to je samo dio priče, piše Crosswalk. Ako zastanemo i pokušamo ih uistinu razumjeti, otkrit ćemo neke iznenađujuće stvari.

1. Ne vole svoje telefone onoliko koliko mislite.

Većina tinejdžera svjesna je da previše vremena provodi na mobitelu i osjeća krivnju zbog toga. Međutim, pametni telefoni i društvene mreže postali su njihov "digitalni kisik". To nije samo način komunikacije, već i alat za školske obaveze, sportske aktivnosti i društveni život.

Odrastali su u sustavu gdje je digitalna povezanost nužna. Zbog toga nagli prekid komunikacije, poput oduzimanja mobitela, može izazvati intenzivnu emocionalnu reakciju, jer iznenadna tišina u digitalnom svijetu može biti protumačena kao sukob u vezi. Ipak, 55 % pripadnika generacije Z preferira osobnu komunikaciju s najbližim prijateljima.

2. Žele razgovarati s vama.

Gotovo tri četvrtine generacije Z želi se obratiti starijim odraslima za savjet o važnim temama. Problem je što ponekad ne komuniciramo na isti način. Za digitalne urođenike, razgovor licem u lice može djelovati kao drugi jezik, zbog čega se mogu osjećati ranjivo ili nesigurno.

Budite otvoreni za različite oblike komunikacije - ponekad je lakše razgovarati preko poruka ili tijekom vožnje u automobilu, kada ne gledate izravno jedno u drugo. Važno je održati razgovor otvorenim.

3. Treba zaslužiti njihovo povjerenje.

Tinejdžeri generacije Z oprezni su i ne vjeruju brzo. Odrasli su uz društvene mreže pune uređenih fotografija i priča o iznevjerenom povjerenju.

Naučili su da za svaku činjenicu na internetu mogu pronaći suprotnu. Zato zauzimaju strpljiv pristup "čekaj i vidi". Žele vidjeti jeste li iskreni, dosljedni i autentični. Ako vam tinejdžer iz generacije Z pokloni svoje povjerenje, shvatite to kao čast - ono je dragocjeno i teško stečeno.

4. Treba im vodič za neuspjeh.

Generacija Z odrasta u vremenu gdje se čini da nema mjesta za pogreške. "Kultura otkazivanja" pokazala im je da ih i najmanja greška može skupo stajati.

Zbog toga neuspjeh ne vide kao prepreku, već kao oznaku koja definira tko su. To je jedan od razloga zašto izbjegavaju rizik. Moramo im pokazati kako se nositi s neuspjehom, dijeliti vlastite priče i naučiti ih da se ne boje pogrešaka, već da kroz njih postanu jači.

Dokazane strategije za bolju komunikaciju

Kako onda poboljšati komunikaciju? Ključ je u aktivnom slušanju. To znači posvetiti punu pažnju djetetu bez nuđenja instantnih rješenja. To pokazuje poštovanje i potiče tinejdžere da slobodnije dijele svoje misli. Umjesto da kažete: "Uvijek si na tom telefonu", pokušajte s pitanjem: "Što ti je danas zanimljivo?" Male prilagodbe mogu donijeti veliku promjenu.