Zašto shrinkflacija funkcionira?
PRI KREIRANJU rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani. Svaki sadržaj ili proizvod koji je sponzoriran će biti i posebno označen kao takav.
KUPCI su zbog rasta troškova života postali iznimno osjetljivi na poskupljenja. Razliku u cijeni u odnosu na prošli tjedan primjećujemo odmah, bilo na polici trgovine ili na konačnom računu na blagajni. No, znatno teže uočavamo što točno dobivamo za svoj novac, pogotovo kada se količina proizvoda u pakiranju potiho smanji. Iako i jedno i drugo opterećuje kućni budžet, samo je promjena cijene vidljiva na prvi pogled, piše Psychology Today.
Dva načina za prebacivanje troška
Kada se proizvođači suoče s rastom troškova, taj teret na kupce mogu prebaciti na dva načina. Prvi je podizanje cijena, promjena koju će uočiti gotovo svi. Drugi je da potiho smanje pakiranje uz zadržavanje iste cijene, što će primijetiti tek rijetki. Mnogi brendovi biraju drugu opciju jer takva promjena često ostaje nezapažena i tako se čuva lojalnost kupaca. Taj se proces naziva shrinkflacija.
Cijena je na polici istaknuta velikim brojkama i lako ju je pratiti. Jedinična cijena, primjerice po litri, obično je ispisana sitnim slovima koje većina zanemaruje. Ona se mijenja u tako malim koracima da ih ne registriramo, ali nas na kraju košta jednako kao i izravno poskupljenje.
Kutije žitarica, boce deterdženta i vrećice čipsa česte su žrtve. Pakiranje na polici s vremenom izgleda isto, iako se ponekad ambalaža doista smanjuje u koracima premalenim za uočavanje. Ponekad pakiranje ostaje identično, ali sadrži manje proizvoda, dok ostatak prostora ispunjava zrak. Proizvođači tako lakše pokrivaju dodatne troškove, a kupci su zadovoljni jer se cijena nije promijenila.
Psihologija percepcije pakiranja
Ljudski mozak teško procjenjuje volumen samo na temelju pogleda, a visina ambalaže dodatno iskrivljuje našu percepciju i stvara dojam da je unutra više sadržaja. Raghubir i Krishna su još 1999. otkrili da visoke posude često doživljavamo kao veće, čak i kada imaju isti volumen kao niže i šire posude. To objašnjava zašto se toliko proizvoda prodaje u visokim pakiranjima - ona nas uvjeravaju da dobivamo više.
Psihofizika, znanost koja proučava odnos fizičkih podražaja i percepcije, objašnjava zašto je shrinkflacija tako učinkovita. Prema Weber-Fechnerovom zakonu, najmanja promjena koju naš mozak može registrirati nije fiksna vrijednost, već ovisi o postotku u odnosu na početnu veličinu. U industriji se često spominje prag od 5 do 15% smanjenja. Ispod te granice promjena postaje gotovo nevidljiva.
Ipak, taj se prag odnosi na pojedinačne promjene. Ako se isti proizvod smanji dva ili tri puta u kraćem roku, kumulativni gubitak postaje očit. Ljudi znatno lakše primijete konačni rezultat niza smanjenja nego svaku pojedinačnu prilagodbu.
Asimetrična reakcija na promjene
Analiza desetogodišnjih podataka iz maloprodaje koju su proveli Janssen i Kasinger (2026.) obuhvatila je oko četiri milijuna proizvoda. Njihovo istraživanje otkrilo je da je u tom razdoblju smanjeno gotovo 2% proizvoda, odnosno oko 77.000 artikala. Smanjivanje pakiranja događalo se pet puta češće od njihova povećanja, a cijene su pritom ostale gotovo nepromijenjene.
Zanimljiv je bio i utjecaj na prodaju. Povećanje cijene od 1% smanjilo je prodaju za oko 1,2%. S druge strane, smanjenje veličine od jedan posto smanjilo je prodaju za upola manje. Ta asimetrija nije novost; još 2004. Gourville i Koehler otkrili su da su potrošači osjetljiviji na promjene cijene nego na promjene količine.
Janssen i Kasinger također su zabilježili kako su kupci reagirali na smanjenje. Umjesto da se zadovolje manjom količinom, kupili su još jedan proizvod. Ukupna potrošnja je porasla, što je suprotno ponašanju kod vidljivog poskupljenja.
Kada se poveća vidljiva cijena na polici, kupci reagiraju smanjenom kupnjom. No, kada se neprimjetno poveća jedinična cijena kroz manje pakiranje, kupuju više kako bi kompenzirali manju količinu.
Problem nije cijena, nego poštenje
Shrinkflacija je učinkovita samo dok ostaje neprimijećena. Ioannis Evangelidis (2024.) proveo je pet eksperimenata u kojima je uspoređivao reakcije ljudi na poskupljenje i na smanjenje pakiranja s identičnim financijskim učinkom.
Većina ispitanika smatrala je rast cijena poštenim potezom s obzirom na opće stanje u ekonomiji. No, kod smanjenja pakiranja reakcije su bile potpuno drugačije i znatno više ljudi ocijenilo ga je nepoštenim.
Čini se da novac nije presudan faktor u tim procjenama, već osjećaj da je smanjenje pakiranja pokušaj obmane. Promjena cijene je transparentna ekonomska odluka koju svi razumiju. Smanjenje proizvoda je dizajnerska odluka koja prikriva stvarni trošak i zahtijeva dodatan napor za otkrivanje. Problem očito nije u tome što plaćamo više, već u osjećaju da smo prevareni jer nam to nije jasno rečeno.