Smrt "najvećeg prijatelja hrvatskog sporta": S Vrdoljakom surađivao, Dražena obožavao
rubrike
Tekst: Zvonko Alač
Foto: Drago Sopta (Cropix)
HRVATSKA je niti mjesec dana nakon međunarodnog priznanja nastupala na ZOI u Albertvilleu. Članica UN-a postala je 6. kolovoza '92., a dvadeset dana prije toga nastupala je na Olimpijskim igrama u Barceloni.
> Umro Juan Antonio Samaranch
Zahvalnost za sudjelovanje na oba događaja dugujemo danas preminulom Juanu Antoniju Samaranchu, "velikom prijatelju Hrvatske", dakle, nekom iz reda veličine Aloisa Mocka, Hansa Dietricha Genschera, Karola Wojtyle ili, kako bi rekao "hrvatski Samaranch" Tonči Vrdoljak: "Umro je sigurno najveći prijatelj hrvatskog sporta u svijetu, čovjek koji nam je pomogao kada nam je bilo najpotrebnije."
Nije ni Hrvatska zaboravila brojne Samaranchove zasluge pa ga je predsjednik Tuđman pozvao u posjet povodom Međunarodnih vojnih igara koje su se u ljeto '99. održavale u Zagrebu.
Katalonac koji je dva puta izdao domovinu: kao Frankov ministar i štovatelj simbola Reala
Katalonski plemić je bio gost hrvatske metropole i u sklopu obilježavanja 15. obljetnice primanja Hrvatskog olimpijskog odbora u MOO, prije tri godine posjetio je Memorijalni centar "Dražen Petrović", a dok je razgledao Draženov spomenik ispred Cibonine dvorane, mediji su tada opravdano isticali kako je ponajprije zahvaljujući Samaranchu u travnju '95. u parku Olimpijskog muzeja u Lausannei otkriven Draženov spomenik.
I tada je Samaranch u Zagrebu imao tretman sukladan zaslugama: primio ga je premijer Sanader, a predsjednik Mesić mu je priredio svečani ručak.
Upravo je Dražen Petrović možda najčvršća poveznica između Hrvatske i čovjeka koji je od 1980. do 2001. bio smatran najmoćnijim čovjekom svjetskog sporta. Samaranch ga je posebno štovao od vremena kada je sjajno igrao za madridski Real. "Znate da sam ga obožavao. Mislim da je bio najbolji košarkaš na svijetu i jedan od najvećih sportaša općenito. Usuđujem se reći i najveći. I danas je inspiracija mladima, dok oni koji su s njim igrali ističu kako su imali posebnu čast", rekao je prilikom podizanja Draženova spomenika (rad Vaska Lipovca) u Lausannei, koji upravo na njegovu inicijativu od travnja '95. krasi park Olimpijskog muzeja.
Iako nije imao toliko velike olimpijske zasluge - na Igrama je ukupno osvojio dva srebra i jednu broncu, zahvaljujući Samaranchu, Dražen se našao uz Pierrea de Coubertina, Paavu Nurmija i Emila Zatopeka, sportske i olimpijske velikane čije se statue također nalaze u parku uz jezero.
Facebook
Google