PUČKA pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je prošloga tjedna zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojima dio građana jednom u tri mjeseca mora osobno doći u HZZO kako ne bi izgubili zdravstveno osiguranje.

"Ako pretpostavimo da se ovim izmjenama htjelo utvrditi broj osiguranih osoba te spriječiti zlouporabe, isto se moglo učiniti na drugačiji način. Osobni dolazak svakih par mjeseci ne bi trebao biti jedini način provjere životnih okolnosti u 21. stoljeću, a pri uvođenju ove obveze zaboravilo se na dio građana, poput onih kojima je kretanje nemoguće ili otežano", priopćila je pravobraniteljica u ponedjeljak.

"Ministarstvo moglo tražiti umrežavanje podataka"

Iznimke nisu propisane u zakonu, kao ni donošenje rješenja, što je uvjet za ostvarivanje prava na žalbu. Pravobraniteljica je zato poručila kako sva zakonska rješenja trebaju biti unaprijed detaljno osmišljena i jasno propisana te obrazložena, a nedostatak toga ne može biti nadomješten tako da se naknadno omoguće pojedinačne iznimke. 

Mišljenja je kako je Ministarstvo zdravstva, umjesto obveze periodičnog osobnog dolaska, rješenje moglo tražiti u umrežavanju podataka između različitih tijela i jačanju njihove suradnje. 

Tako je, primjerice, bilo moguće jačati suradnju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) s inspekcijskim tijelima i povezati se s evidencijama Ministarstva financija - Porezne uprave, u vezi porezne rezidentnosti, i Ministarstva unutarnjih poslova, radi kontrole statusa hrvatskih državljana koji borave i rade u inozemstvu a da pritom nisu regulirali promjenu/odjavu prebivališta u Hrvatskoj. 

Upozorila na diskriminaciju

Šimonović Einwalter je ocijenila kako se ovakvo rješenje "prelama preko leđa" onih osoba koje se ne mogu kretati ili se mogu kretati samo uz tuđu pomoć ili se nalaze na liječenju u nekoj zdravstvenoj ustanovi i zato ne mogu osobno doći. 

Smatra kako je dodatni problem ako žive u mjestima koja nemaju javni prijevoz ili on nije dobro organiziran do mjesta u kojem se nalazi najbliži ured HZZO-a. "Građani u ovim situacijama bit će u riziku da budu diskriminirani temeljem invaliditeta i zdravstvenog stanja, ali i imovinskog stanja te stavljeni u nejednak položaj pred zakonom", navela je.

Dodala je i kako je trenutno nejasno i pitanje obveznog zdravstvenog osiguranja studenata koji redovito studiraju izvan Hrvatske i EU, iako RH ima ustavnu obvezu zaštite mladeži. U zahtjevu za ocjenu ustavnosti, pravobraniteljica je Ustavnom sudu predložila da do donošenja konačne odluke donese rješenje kojim će privremeno obustaviti provedbu ovih odredbi. 

Također je, s obzirom na niz različitih informacija, predložila da Ustavni sud o biti stvari odluči na temelju javne rasprave na koju će pozvati predstavnike Ministarstva zdravstva kao stručnog nositelja Zakona te HZZO-a, kao provedbenog tijela, jer kod izmjena Zakona nije bio jasno definiran cilj koji se nastoji postići, niti je navedeno jesu li razmatrane i, ako jesu, zašto nisu odabrane manje otegotne mjere, poput umrežavanja podataka između tijela.