Foto: FAH

SNAŽNA borba protiv korupcije može samo ojačati pozicije Rumunjske i Hrvatske u spremnosti za pristupanje Schengenskom prostoru, rekli su u ponedjeljak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i njezin kolega Klaus Werner Iohannis koji je u službenom posjetu Zagrebu.

"Obje zemlje imaju iste izazove, a to je nastavak borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, jačanje neovisnosti pravosuđa", rekla je Grabar-Kitarović u zajedničkoj izjavi za novinare s rumunjskim gostom.

"Činjenica da smo postigli rezultate u borbi protiv korupcije može samo pozitivno utjecati" kad se bude ocjenjivala spremnost dviju zemalja za ulazak u Schengensku zonu, rekao je predsjednik Iohannis.

Borba protiv korupcije približava Schengenu

Mislim da borba protiv korupcije može samo pomoći pristupanju Schengenskom prostoru, rekla je predsjednica RH u odgovoru na novinarsko pitanje

O ulazu u Schengensku zonu rumunjski predsjednik razgovarao je tijekom dana i s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem, koji ga je obavijestio da Hrvatska kani 1. srpnja podnijeti službeni zahtjev za pristup.

Iohannis je istaknuo da dvije zemlje povezuje pripadnost EU, NATO-u, Dunavskoj regiji i regiji zapadnog Balkana.

Odnosi zemalja sve bolji

"Odnosi dviju zemalja izvrsno su se razvijali posljednjih godina, pogotovo nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji", rekao je.

Rumunjski predsjednik podržao je hrvatsko-slovensku inicijativu da se sazove sastanak Europskog vijeća s političkim čelnicima iz područja jugoistočne Europe kako bi se dao novi zamah procesu proširenja.

"Dvije zemlje teže suradnji kako bismo ojačali svoju poziciju unutar Europske unije i kako bismo se snažnije i puno aktivnije uključili u kreiranje europskih politika, a ne ih samo slijedili", rekla je predsjednica.

Suradnja Baltika i Jadrana prioritet

Jedan od prioriteta je suradnja između Baltika i Jadrana, rekla je Grabar-Kitarović te istaknula da je njezina želja ojačati trilateralu između Hrvatske, Mađarske i Rumunjske.

U tom je kontekstu istaknula prometno povezivanje na cijelom prostoru jugoistočne Europe, posebno na području Dunava. u kojem, kako smatra predsjednica, Hrvatska nije iskoristila potencijale.

Dunavski koridor trebalo bi maksimalno iskoristiti kao međunarodni prometni pravac i pritom promicati luku Vukovar kao poveznicu između luke Rijeka i Dunava, rekla je, dodavši kako je Hrvatska zainteresirana i za suradnju u drugim područjima energetike, poput obnove hidrocentrala.