Foto: Hina

POTPREDSJEDNICA Vlade i ministrica socijalne politike Milanka Opačić i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić sudjeluju u Luxembourgu na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i zaštitu potrošača. Na sastanku se između ostalog raspravljalo i o izvješću o stanju na tržištu rada te provedbi Jamstava za zapošljavanje mladih, ali i Europskom semestru.

"Rad na crno Europa je prepoznala kao jedan od velikih problema i nalazi se u strategiji Europa 2020. Hrvatska je u ovoj godini krenula u borbu protiv rada na crno pa smo na sastanku razmjenjivali mišljenja o iskustvima, odnosno kako tu problematiku adresirati na razini Europe", pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić.

"Ono što je sasvim sigurno jest da će se organizirati suradnja na razini Europe i inspektorata rada. Moram reći da smo mi tu isto već korak unaprijed jer smo prošle godine već imali jednu konferenciju o radu na crno i planiramo je ponovno napraviti ove godine", ističe ministar.

Mrsić kaže da Hrvatska sigurno ima nešto reći o tome budući da je inspektorat rada već krenuo u tu borbu. Podsjeća i da je otvoren besplatni broj 0800 49 49 za prijavu rada na crno. Kaže da se radi o tisućama prijava, sortiranih u dvije skupine: prijave povreda rada i prijave nelegalnih djelatnosti. O svemu tome razgovaralo se s kolegama od kojih neke imaju više, a neke manje problema s radom na crno.

"Kako koja zemlja. Potpuno se dijelimo na one tranzicijske zemlje - dakle koje su ušle kasnije i one koje su već dugo tu. I Poljska, i Češka, i Rumunjska i Bugarska i Slovenija i mi imamo isti problem rada na crno jer je u našim zemljama to nekakav uobičajeni način rada. Tako da je i nama i cijeloj Europi cilj da postignemo kako rad na crno nije dobar ni za radnika jer gubi onaj dio koji je vezan za mirovinu, nije dobar ni za tržište jer su to poslodavci koji stvaraju nelojalnu konkurenciju i treće nije dobar ni za državu jer država nema doprinose", kaže Mrsić.

No, glavna tema današnjeg sastanka bile su preporuke Europske komisije. Hrvatska je izrazila primjedbu pod točkom 2 jer smatraju da u našoj zemlji u ovom trenutku nije potrebno odrediti datum kada bi trebali donijeti zakonske izmjene za odlazak u mirovinu.

EK preporučila da se ranije uvede dobna granica za odlazak u mirovinu od 67 godina

"Kao što znate u našem zakonu smo donijeli da se produženje dobi za odlazak u mirovinu počinje s 2030. I u razgovorima i s EK nadam se da ćemo postići jedan zajednički dogovor i stajalište koji će omogućiti i Hrvatskoj i EK da pravilno adresira pitanje ranijeg odlaska u mirovinu. Mi i dalje stojimo na stanovištu da ovo rješenje koje smo ponudili u zakonu o mirovinskom osiguranju odgovara i našoj životnoj dobi i broju nezaposlenih i nadam se da ćemo u tome uspjeti", rekao je Mrsić.

Podsjetimo, Europska komisija je preporučila Hrvatskoj da se ranije uvede dobna granica za odlazak u mirovinu od 67 godina.

Kad je riječ o njenom resoru, potpredsjednica Vlade Milanka Opačić kaže kako se raspravljao socijalnoj problematici.

"Zemlje Europske unije kao i mi se nalazimo u velikim problemima. Traže se neka bolja rješenja za one koji su socijalno ugroženi, kako bismo lakše balansirali za ono što trebamo osigurati socijalnu potporu ljudima ali ih isto tako motivirati za rad", izjavila je Opačić.

Na koji način ih motivirati? Opačić smatra da onima koji se zapošljavaju ne bi trebalo odmah ukinuti socijalnu naknadu.

"Da malo, tri mjeseca, prilagodimo socijalnu naknadu onima koji se zapošljavaju što znači da je ne gube odmah. Jer ljudi su sigurni ako imaju socijalnu pomoć pa krenu raditi. Dakle ta tri mjeseca kada im lagano smanjujemo socijalnu naknadu im daje određenu sigurnost ali i određeni poticaj da ipak krenu raditi", kaže Opačić.