FOTO:

"NA OVOGODIŠNJOJ konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja se održava u Ženevi, sve su glasnije i riječi kritike na račun WHO-a da se iz dobrotvorne organizacije pretvorila u interesnu zajednicu farmaceutskih kompanija i onih zemalja gdje su smještene takve kompanije", piše Deutsche Welle.

Prosvjed predvodi mreža nevladinih zdravstvenih organizacija iz 70 zemalja pod imenom "Peoples Health Movement", koja želi da se ova UN-ova organizacija vrati onim idejama i zadacima zbog kojih je osnovana, a ne da bude prostor gdje će bogate farmaceutske kompanije prodavati svoje skupe lijekove i kvazilijekove.

Poklonjenom konju treba gledati u zube

U srži cijelog problema stoji, naravno, novac. DW podsjeća kako se WHO nakon osnutka 1948. godine financirala isključivo od doprinosa zemalja članica. Danas godišnji proračun WHO-a iznosi 4,9 milijardi dolara, ali čak 30 posto sredstava dolazi od raznih zaklada i posebnih uplata država u kojima su mahom sjedišta najjačih farmaceutskih tvrtki.

Thomas Gebauer, čija udruga djeluje u sklopu Peoples Health Movementa, upozorava kako "poklonjenom konju ipak treba gledati u zube", jer taj "poklonjeni" novac u pravilu predstavlja namjenska sredstva kojima donatori izravno utječu na rad WHO-a. Kao primjer ove prakse Gebauer ističe zakladu Billa Gatesa. Ona je uistinu dala izdašnu donaciju od 220 milijuna dolara, ali Gebauer upozorava kako je Gates većinu novca zaradio upravo zahvaljujući onima protiv kojih bi se WHO trebao boriti.

Gates donira "prljavi" novac koji je zaradio upravo zahvaljujući udjelima u farmaceutskim firmama

"Najveći dio svih 25 milijardi dolara koje je Gates uložio u zdravstvene programe u proteklih deset godina, zapravo potječu od dobiti u udjelima kemijskih, farmaceutskih i prehrambenih kompanija koje su poznate po tome da potkopavaju napore u širenju svjetskog zdravlja", kazao je Gebauer za DW. Isto tako, Gates je jedan od najvećih zagovornika zaštite intelektualnog vlasništva, ali taj model u sektoru lijekova ne donosi najbolje rezultate za većinu. Naime, zaštita intelektualnog vlasništva na tom polju podrazumijeva suzbijanje generike, odnosno proizvodnje povoljnijih kopija skupih lijekova koje produciraju najveće svjetske kompanije. "Kad Gates i WHO promiču programe cijepljenja samo takvim, skupim preparatima, onda najviše koristi imaju upravo te kompanije i njihovi dioničari - dakle zaklada Gatesa", objašnjava Gebauer.

Utjecaj farmaceutskih giganata na rad WHO-a jasno je vidljiv na primjeru takozvane svinjske gripe iz 2009. godine. Iako je Vijeće Europe tad konstatiralo kako je riječ o običnoj gripi, WHO je na nagovor savjetodavnog tijela u kojem su sjedili predstavnici farmaceutskih firmi snizila kriterije i proglasila pandemiju. Stvorena je panika, svim zemljama članicama je sugerirano da naprave zalihe skupog Tamiflua. Zašto? Da bi danas te zalihe skupljale prašinu na policama skladišta, a farmaceutske tvrtke zadovoljno trljale ruke zbog megaprofita.

WHO ne zanimaju preventivne mjere, jer one ne donose dobit farmaceutima

Alison Katz je 18 godina radila u sjedištu WHO-a u Ženevi, a danas je i ona među glavnim kritičarima ove organizacije. Ona tvrdi kako se WHO u međuvremenu potpuno prestao baviti onim zbog čega je i osnovan - borbom protiv bolesti od kojih i danas u nerazvijenim zemljama umire na tisuće ljudi. "Uzmite za primjer globalne fondove koji su osnovani za borbu protiv tri najsmrtonosnije bolesti Trećeg svijeta: AIDS-a, tuberkuloze i malarije. U tim fondovima WHO čak uopće niti ne sudjeluje", kazala je Katz za DW.

Katz pojašnjava da, ako se WHO i odluči na borbu protiv tih bolesti, to čini upotrebom farmaceutskih preparata i medicinski uređaja, umjesto poticanjem mjera prevencije. Razlog je, kako je objasnila za DW, vrlo jednostavan: "Preventivne metode ne donose nikakvu dobit farmaceutskim tvrtkama!"