Foto: Goran Mehkek/Cropix

UPRAVLJANJE državnom imovinom već godinama ne daje rezultata, moglo se danas iščitati sa sjednice Vlade, stoga se novim zakonskim okvirom želi ovaj problem riješiti. Državni ured za upravljanje državnom imovinom bit će središnje tijelo za upravljanje i koordinaciju, a novoosnovani Centar za prodaju i restrukturiranje trgovačkih društava mora dovršiti prodaju manjinskih udjela u svim društvima koja nisu strateška.

"Ovaj zakon zapravo ima namjeru drugačije urediti sustav, rekao bih protresti sustav i osigurati da on bude efikasniji nego što je ovaj postojeći. Postojeća Agencija za upravljanje državnom imovinom i udjelima u tvrtkama zapravo se potpuno restrukturira. Ta agencija se na neki način dijeli u dva bitna segmenta", rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Zašto ovakvo rješenje objasnio je predsjednik Vlade Zoran Milanović. "To je idealan prostor za one koji vole galamiti i vikati `Drž'te lopova` da galame i to će raditi, kao i o Zakonu o strateškim ulaganjima. Sve se na kraju svodi na optužbe da se nešto želi rasprodati, pokloniti, pogodovati. Da bismo to i takve optužbe potpuno neutralizirali, odnosno učinili smiješnima, morat ćemo biti jasni i argumentirani", rekao je Milanović.

Linić: Dobar dio ove imovine treba zaista privatizirati, prodati.

Da je stanje u državnom proračunu teško i da će privatizacija državne imovine uvelike pomoći smatra ministar financija Slavko Linić.

"Dobar dio ove imovine treba zaista privatizirati, prodati. Nama privatizacijski prihodi mogu biti u narednih 5 godina jedini prihodi koji će umanjivati ogromne, ogromne dugove. Mi u proračunu prostora za vraćanje dugova nećemo naći. Mučit ćemo se s održavanjem rashodovne i prihodovne strane u nekakvom balansu, ali evidentno je da u smanjivanju duga i obveza ove Vlade sustav koji će biti brz i efikasan je itekako potreban", rekao je Linić.

Autoceste idu u koncesiju!

Već nekoliko mjeseci o monetizaciji autocesta naveliko se govori, a Vlada je danas dala suglasnost na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta. Za provedbu javnog nadmetanja radi dodjele koncesije za upravljanje i održavanje autocesta zaduženo je Ministarstvo prometa.

Vlada je danas i donijela odluku kojom se resornom Ministarstvu omogućuje raspisivanje javnog natječaja za davanje u koncesiju autocesta kako bi se pokrio javni dug vezan uz HAC i ARZ. Od toga bi se u državni proračun trebalo uprihodovati, a ovisno o dužini koncesije, do 3 milijarde i 200 milijuna eura.

Novcem od koncesije "krpat" će se javni dug

Do kraja ove godine trebali bi biti završeni razgovori s potencijalnim investitorima, a 1.024 kilometra autocesta trebalo bi od iduće godine ići u koncesiju. "Na temelju takve koncesije, Vlada Republike Hrvatske bi u narednom periodu pokušala koncesionirati autoceste, kojima upravljaju HAC i ARZ, strateškom investitoru, koji bi onda preuzeo u naplatu cestarine i naplatu redovnog i izvanrednog održavanja, u razdoblju između 30 i 50 godina", istaknuo je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

Vlada očekuje zaradu između 2,4 i 2,9 milijardi eura za koncesiju do 40 godina ili do 3,2 milijarde eura za koncesiju do 50 godina. Tim bi novcem Vlada djelomično pokrila oko 180 milijardi kuna javnog duga. Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, ministar Hajdaš Dončić rekao je da će Vlada internim pravilnikom urediti da novci idu upravo za tu namjenu.

"Čak vam mogu reći da će to biti interni dogovor ili interni pravilnik. Da će se većina dugova ARZ-a i HAC-a platiti novcem od monetizacije. Mi ovdje govorimo o monetizaciji javnog duga. Sa stajališta ministra financija i svakog ekonomista što vi prvo radite? Vi prvo zatvarate nepovoljnije kredite, koji imaju veću kamatnu stopu. Postoje neki krediti HAC-a i ARZ-a koji recimo imaju kamatnu stopu 1,7, njih se ne isplati zatvarati. Jer mi ovo promatramo holistički, zapravo promatramo ukupno, na način smanjivanja javnog duga. Zatvorit će se većina kredita HAC-a i ARZ-a koji su nepovoljni i zatvorit će se neki drugi državni krediti koji su nepovoljni. Mi monetiziramo javni dug, to je ključno", poručio je Hajdaš Dončić.

Naglasio je da nijedan euro, odnosno kuna, neće otići za financiranje tekuće potrošnje. Rekao je i da je u ovom trenutku zainteresirano 47 koncesionara. "Poslovni savjetnik je dobio 47 odgovora zainteresiranih investicijskih fondova, mirovinskih fondova, društava koja upravljaju autocestama, građevinskih tvrtki, čak i ono što je nama interesantno, što je jedna od varijabli koja ne mora biti presudna, čak su i naši mirovinski fondovi, govorim o drugom stupu, zainteresirani da stvore jedan konzorcij", kazao je Hajdaš Dončić.

Ministar je rekao da bi razgovori s potencijalnim investitorima trebali završiti do kraja godine, a računaju da bi cijeli posao trebao biti završen za 9 do 12 mjeseci.