ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trumpa vrši pritisak na NATO da znatno smanji svoje aktivnosti izvan temeljne obrambene uloge, uključujući i ukidanje ključne misije Saveza u Iraku, potvrdilo je četvero diplomata iz članica NATO-a za Politico.

Prema istim izvorima, Sjedinjene Države su posljednjih mjeseci lobirale i za smanjenje NATO-ove mirovne operacije na Kosovu te za to da Ukrajina i partneri iz indo-pacifičke regije ne sudjeluju formalno na godišnjem summitu Saveza u srpnju u Ankari.

Riječ je o, kako piše Politico, nastojanju Bijele kuće da NATO vrati na strogo euroatlantski obrambeni okvir i poništi desetljeća širenja aktivnosti na upravljanje krizama, globalna partnerstva i inicijative temeljene na vrijednostima, koje su dugo smetale Trumpu i njegovoj političkoj bazi.

“Povratak na tvorničke postavke”

Pod pritiskom Washingtona, NATO bi trebao ograničiti takozvane aktivnosti “izvan područja djelovanja”, odnosno operacije koje nadilaze temeljne zadaće obrane i odvraćanja. Taj se pristup unutar Saveza, prema riječima četvero diplomata koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, opisuje kao “povratak na tvorničke postavke”.

Takav zaokret mogao bi dovesti do brzog smanjenja NATO-ovih aktivnosti u bivšim ratnim zonama, ali i do isključivanja prijestolnica poput Kijeva i Canberre iz formalnih rasprava ovoga ljeta.

Bijela kuća odbila je javno komentirati NATO-ove partnerske programe i globalne operacije na upit Politica. Novi detalji dolaze nakon što je zamjenik američkog ministra obrane Elbridge Colby nedavno iznio razmišljanja administracije o, kako je to nazvao, “NATO-u 3.0”.

“Ne može svaka misija biti prioritet broj jedan. Ne može svaka sposobnost biti pozlaćena”, rekao je Colby prošlog tjedna ministrima obrane država članica, ponovivši da su Sjedinjene Države i dalje predane sigurnosti Europe. “Mjera ozbiljnosti je mogu li europske snage boriti se, održati se i pobijediti u scenarijima koji su najvažniji za obranu Saveza”, dodao je.

Američka kampanja izaziva otpor dijela saveznika.

Protivljenje saveznika

Odustajanje od prekomorskih inicijativa “nije pravi pristup”, rekao je jedan od četvero diplomata. “Partnerstva su ključna za odvraćanje i obranu.”

Od Trumpova povratka u Bijelu kuću prošle godine, Washington je smanjio niz međunarodnih obveza, povukao dio vojnika i NATO osoblja iz Europe te dio najviših zapovjednih mjesta prepustio Europljanima, nastojeći vanjsku politiku usmjeriti na “temeljnu nacionalnu sigurnost”.

Izlazak iz Iraka?

NATO u Iraku održava savjetodavnu misiju čiji je cilj jačanje sigurnosnih institucija, poput policije, i sprječavanje povratka Islamske države. Operacija je pokrenuta tijekom Trumpova prvog mandata 2018. godine te je od 2021. više puta proširivana na zahtjev Bagdada.

Prema riječima prvog i drugog diplomata, Washington je od saveznika zatražio da se misija okonča već u rujnu.

Odvojeno od toga, Sjedinjene Države planiraju povući oko 2.500 vojnika iz Iraka, sukladno sporazumu s iračkom vladom iz 2024. Jedan dužnosnik američke administracije rekao je za Politico da je to dio Trumpove “predanosti okončanju beskonačnih ratova”, uz naglasak da se sve odvija u “bliskoj koordinaciji” s Bagdadom.

Tamer Badawi, stručnjak za Irak i suradnik think tanka Center for Applied Research in Partnership with the Orient, ocijenio je da NATO-ova misija sama po sebi nije “ključna” za sigurnost zemlje. No istodobno ukidanje misije i američko povlačenje moglo bi, kako je rekao, osnažiti milicije i destabilizirati sjevernu autonomnu regiju Kurdistan.

Unutar Saveza postoje i otpori. “Nije trenutak za izlazak iz Iraka… vlada želi da ostanemo”, rekao je prvi diplomat. Drugi diplomat naveo je da se “većina” saveznika slaže da misiju treba postupno smanjivati, ali u duljem vremenskom okviru i uz zadržavanje manjeg kontingenta.

"To bi moglo ohrabriti srpske nacionaliste"

Sjedinjene Države signalizirale su i da žele postupno ugasiti NATO-ovu misiju na Kosovu (KFOR), navode četvero diplomata. Iako su razgovori još u ranoj fazi, europske saveznike to zabrinjava.

KFOR, mirovna misija odobrena rezolucijom Ujedinjenih naroda, djeluje od 1999. godine nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije i trenutačno broji oko 4.500 vojnika.

Engjellushe Morina iz Europskog vijeća za vanjske odnose smatra da je misija i dalje “nezamjenjiva” za regionalnu sigurnost. Povlačenje NATO-a, upozorava, moglo bi ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova te potaknuti slične procese među Srbima u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.

“Vrlo smo zabrinuti” zbog pokušaja smanjenja misije jer se “stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo zaoštriti”, rekao je i peti visoki NATO diplomat.

NATO-ov dužnosnik, koji je govorio u ime organizacije, poručio je za Politico da “ne postoji vremenski okvir” za NATO-ovu misiju u Iraku ni za KFOR te dodao da se misije temelje na potrebama, redovito preispituju i prilagođavaju okolnostima.

Za sada nije donesena odluka o okončanju nijedne operacije. Za pokretanje ili završetak misije potrebna je suglasnost svih 32 članice, što obično uključuje intenzivne pregovore i pritiske različitih saveznika, a ne samo Sjedinjenih Država.

Bez Ukrajine i indo-pacifičkih partnera?

Sjedinjene Države također vrše pritisak da Ukrajina i četiri službena indo-pacifička partnera NATO-a – Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja – ne budu pozvani na formalne sastanke tijekom summita u Ankari u srpnju, navode četvero diplomata.

Te bi zemlje i dalje mogle sudjelovati na popratnim događanjima, a zahtjev se djelomično opravdava smanjenjem broja sastanaka na summitu.

Zadržavanje partnerskih zemalja po strani “poslalo bi signal da je fokus mnogo više na temeljnim pitanjima NATO-a”, rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica Saveza i danas suradnica londonskog Royal United Services Institutea.

NATO je poručio da će o sudjelovanju partnera na summitu “pravodobno obavijestiti”.

"Vrlo štetan potez"

U međuvremenu, NATO-ovo osoblje predložilo je i ukidanje javnog foruma, tradicionalnog popratnog događaja na kojem sudjeluju čelnici država, obrambeni stručnjaci i dužnosnici, a koji obično povećava vidljivost summita.

Umjesto toga, održat će se Forum obrambene industrije na marginama summita u Ankari.

NATO-ovi dužnosnici navode da je odluka motivirana smanjenjem troškova i nedostatkom resursa. No prvi i drugi diplomat smatraju da bi na nju mogla utjecati i američka politika smanjenja financiranja međunarodnih organizacija.

Lungescu je ocijenila da je ukidanje foruma u skladu s “smanjivanjem uloge odjela za javnu diplomaciju” pod vodstvom glavnog tajnika Marka Ruttea, koji je od kraja 2024. krenuo u restrukturiranje tog segmenta.

U trenutku kada Savez pokušava uvjeriti širu javnost u važnost svojih aktivnosti i povećane obrambene potrošnje, takav potez je “vrlo štetan”, rekao je treći diplomat. “NATO mora komunicirati što se događa – i što planira učiniti”, zaključio je.