VANJSKOPOLITIČKI analitičar Denis Avdagić analizirao je reakcije na pokop Ratka Mladića, odnos Srbije prema ratnoj prošlosti i odgovor europskih čelnika.

Upozorio je na situaciju u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao i na širu krizu europske politike i rast AfD-a u Njemačkoj. Poručio je da smo došli do zabrinjavajućeg trenutka, prenosi N1.

Avdagić je rekao da događaji u Srbiji nisu iznenađenje za one koji godinama prate tamošnju političku scenu. "Oni koji ne prate srbijansku političku scenu mogli bi se s ovim uistinu možda i šokirati. Ali mi koji pratimo redovito stanje tamo znamo da je upravo ovo što se dogodilo bilo nešto što je očekivano", kazao je.

Posebno je kritizirao reakciju europskog političkog vrha. Smatra da na visokoj razini u početku nije bilo namjere da se reagira i da je odgovor stigao tek nakon istupa hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. "Mi smo došli do toga da je ova reakcija zapravo uslijedila nakon reakcije premijera Plenkovića i da očigledno nitko drugi u Europi ne smatra da je ono što se događa problem", ustvrdio je.

"Vrijednosti zamijenjene pragmatizmom"

Avdagić smatra da problem nadilazi događaj u Srbiji i da pokazuje mnogo širu promjenu u europskoj politici. "Postali smo odsječeni od vrijednosti, bilo kakvih zajedničkih vrijednosti, i sve se svelo na puki, možemo reći, pragmatizam. I to je realnost", rekao je. Podsjetio je da Mladić nije osuđen za sve zločine koje je počinio, a za djela u Hrvatskoj nije mu se ni sudilo. Posebno problematičnim smatra protokol koji je pratio pogreb.

"On nije dovezen službenim državnim zrakoplovom, pokriven zastavom Srbije, od strane vojnika, komemoracija održana u vojnom domu, dakle, a na kraju je tamo bio i patrijarh Porfirije", naveo je Avdagić. Smatra da su pokušaji da se značenje takvog protokola ignorira, umanjuje ili relativizira dodatno zabrinjavajući.

Analitičar je iznio jednu od najsnažnijih ocjena u razgovoru. "Ja ne bih čak govorio na razini devedesetih. Ja mislim da je ovo možda i opasnija situacija nego što je bila devedesetih", rekao je. Razliku vidi prije svega u međunarodnim okolnostima. Tvrdi da je tijekom ratova 1990-ih međunarodna reakcija također često kasnila, ali postojala je veća spremnost zapadnih zemalja da govore o zajedničkim vrijednostima i potrebi za reakcijom. Danas se, kaže, postavlja čak i pitanje budućnosti samog NATO-a.

"Mi se brinemo čak i u pogledu zemalja koje su države članice NATO-a, hoće li NATO opstati, a kamoli da se priča o tome bi li NATO mogao intervenirati u slučaju potrebe u nekim od drugih zemalja, pogotovo ako govorimo o Europi", rekao je. U takvim okolnostima smatra važnim i jačanje obrambenih kapaciteta Hrvatske. "Uistinu smo u opasnijem momentu i čini mi se da svi moraju biti svjesni kako je i naoružavanje, pa i ova temeljna vojna obuka za mlade ljude, nešto što je stiglo u krajnjem trenutku i mora služiti kao odvraćanje mogućim opasnostima", kazao je.

Posebno upozorenje za BiH i Kosovo

Kada govori o sigurnosnim rizicima, Avdagić smatra da neposredna prijetnja Hrvatskoj nije glavno pitanje. "Mi se moramo pitati što je s Bosnom i Hercegovinom", rekao je i kasnije dodao Kosovo. "Ono što zabrinjava je Bosna i Hercegovina, možemo dodati i Kosovo. Vjerujem da Makedonija nije pitanje. Ali Kosovo definitivno i Bosna i Hercegovina definitivno." Zbog toga, kaže, treba govoriti o odvraćanju, čak i kada nitko ne želi govoriti o mogućnosti novog rata. "Ne želimo govoriti o ratu, ali moramo govoriti o svakom mogućem načinu odvraćanja od rata ili bilo kakve agresije, ako je moguće, ne samo na vlastitu zemlju nego na okruženje."

Avdagić je upozorio i na izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova za koju smatra da nije dobila dovoljno pozornosti.

"Ispod radara je gotovo u potpunosti prošla izjava ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da Srbiji uskoro neće biti, da parafraziram, 'poželjno' članstvo u Europskoj uniji i da je uopće priča o Europskoj uniji bila samo inercijska", rekao je i dodao: "I to vam govori jako puno."

Na pitanje zašto su europske države i institucije tako suzdržane prema Srbiji, Avdagić odgovor djelomično vidi u ekonomskim interesima. "Njemačka je izuzetno veliki ulagač u Srbiju, Italija između ostalog, dakle svi imaju određene, uistinu možemo reći, financijske interese", rekao je.

Podsjetio je da i Hrvatska ima gospodarske interese. "Zapravo ima i Hrvatska, ako ćemo to tako. Janaf kao jedna od bitnijih infrastrukturnih kompanija praktično živi od Srbije i NIS-a, njihove naftne kompanije u Srbiji." Ipak, smatra da Hrvatska zbog vlastitog ratnog iskustva nije imala politički i moralni prostor prešutjeti događaj. "Hrvatska jednostavno nema takvu moralnu mogućnost da ovo odšuti i to građani Hrvatske ne bi mogli prihvatiti." Prema njegovoj ocjeni, upravo je reakcija iz Hrvatske bila jedina primjerena na državnoj razini.

"Srbija nije prošla otrežnjenje"

Na pitanje što odnos prema Mladiću govori o srbijanskom društvu, Avdagić je bio izravan. "Srbija nije prošla otrežnjenje od te ratne situacije", rekao je. Na pitanje čemu se dio građana zapravo divi, odgovorio je: "Pa imate Republiku Srpsku. To vam je to. Smatraju da je on to izborio i to je srpski svet, kako predstavljaju." Avdagić pritom kaže da Srbija sama odlučuje o organizaciji pogreba, ali da bi EU morala jasno odrediti posljedice takve politike. "Iz perspektive Europske unije treba reći: to nije moguće. Takvu zemlju ne možemo imati niti kao kandidata, a kamoli kao članicu. E, to bi trebala biti poruka", rekao je.

Avdagić događaje u Srbiji stavlja u širi međunarodni kontekst, od rata u Ukrajini do krize s Iranom i situacije u Gazi. "Mi sad gledamo višemjesečnu krizu s Iranom, koja zapravo nikoga više posebno ne zabrinjava. Vidjeli smo što smo imali sve za vidjeti u Izraelu, odnosno Gazi, Palestini, nikoga to ne zabrinjava", rekao je i pozvao na "povezivanje točkica".

Smatra da je slika koja se stvara teško zabrinjavajuća i da problemi više nisu reverzibilni. "Stvari jednostavno ne idu nabolje", kazao je. Posebno se osvrnuo na rat u Ukrajini i mogući pad potpore Zapada. "Pitanje je samo kad će ishlapiti ova potpora Ukrajini i što će onda se dogoditi, koliko brutalno nastavak tog rata može se ostvariti u onom svom najgorem smislu", rekao je.

Rast AfD-a i problem migracija

Komentirao je i rast AfD-a u Njemačkoj, za koji kaže da ga nije iznenadio. Dio razloga za njihov uspjeh vidi u problemima političkih protivnika. "Znate što je ključni problem? Mi smo došli u ove situacije u kojima mi stalno pričamo o nekakvim sanitarnim kordonima oko nekakvih političkih opcija. Dakle, vi se svodite na to da ste anti-nešto. I onda što je vaš program? Ne zna nitko. Ali svi znaju što nudi AfD."

Smatra da tradicionalne stranke gube povjerenje jer birači ne vide da se veliki problemi rješavaju, a jedno od tih pitanja su ilegalne migracije. "Vi ne možete ignorirati ovu situaciju s ilegalnim migracijama. Mi uistinu imamo veliki problem. Naravno da se to mora ljudski, humano, s nekakvim pravima rješavati", rekao je, ali i dodao da Europa i SAD moraju priznati da je to problem koji traje desetljećima i za koji nema učinkovitog odgovora.

Avdagić je upozorio i na trend ublažavanja protueuropskih stavova kod nekih stranaka. Kao primjer naveo je Marine Le Pen, koja je od zagovaranja izlaska iz EU-a došla do stava da Francuska treba ostati u eurozoni i Schengenu. "Čak i AfD više ne govori o izlasku iz Europske unije", istaknuo je. Unatoč svim kritikama, Avdagić smatra da odgovor nije odustajanje od europskog projekta. "Mi moramo štititi Europu. Ona je uistinu milenijski projekt", rekao je. Smatra da se rasprava o EU prečesto svodi na pojedinačne regulative, dok se zanemaruju ključna postignuća poput slobode putovanja i trgovine. Na pitanje tko bi trebao voditi računa o europskim vrijednostima, odgovorio je "svi", ali ostaje otvoreno pitanje koliko ih to danas doista čini.