Foto: FAH

PLANOVI za rasterećenje gospodarstva koje stranke iznose uoči parlamentarnih izbora konačno su sabrani na jednom mjestu.

Podaci se temelje na analizi političkih programa koje je proveo Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) - hrvatski istraživački think tank koji zagovara slobodno tržište i jednostavnije uvjete poslovanja poduzetnika.

Neispunjene ćelije znače da nema iznesenog stava u programu, te se mogu raditi samo pretpostavke.

Što nas zanima? Koja su ključna pitanja za rasterećenje gospodarstva?

Kako je primarni zadatak politike rasteretiti gospodarstvo i poduzetničku inicijativu, gledaju se fiskalna, parafiskalna, administrativna i liberalizacijska rasterećenja. To su područja djelovanja javnih politika kako bi se olakšali uvjeti poslovanja i povećala troškovna konkurentnost gospodarstva.

Fiskalna rasterećenja se odnose na poreze. Hoće li se porezi snižavati i možda uvoditi olakšice i izuzeća? Povećava li se neoporezivi dohodak? Ukoliko se već porezi snižavaju, hoće li se deficit primarno krpati nadanjima o rastu BDP-a tj. poreznih prihoda, ili kroz smanjenje rashoda?

Parafiskalna rasterećenja se odnose na neporezne namete koji se plaćaju kao „ekstra“ porezi raznim tijelima, ali ne u sustav fiskusa tj. javnih financija. Administrativna rasterećenja znače sniženja administrativnih troška nastalih gubitkom vremena i novca zbog birokratskog ispunjavanja propisanih obveza. Liberalizacijska rasterećenja znače uklanjanje regulatornih prepreka slobodi poslovanja i tržišnoj konkurenciji, pogotovo odnos prema tržištu rada kao i EU pravilima o liberalizaciji tržišta usluga. Kako je navedeni proces regulatorne reforme poslovne klime započeo, analiziramo podršku tom procesu i postoje li operativni ciljevi rasterećenja.

Svi su za rasterećenje dohotka, povećanjem praga najviše stope i neoporezivog dohotka. HDZ snižava najvišu stopu na 36%. Pametno uvodi jedinstvenu stopu 20% do milijun kuna godišnje. Most uvodi 4 progresivne stope, s najvišom od 50%. Potrebno je istaknuti kako se efektivno rasterećenje dohotka može se računati samo kao kombinacija stope, neoporezivog dijela i godišnjeg dohodovnog praga za primjenu gornje stope. Porezne olakšice i izuzeća se ne računaju kao rasterećenje jer predstavljaju državnu potporu nekima, a ne rasterećenje svima i administrativno pojednostavljenje.

Pametno, Most i HDZ snižavaju porez na dobit. Narodna koalicija, HDZ i Most su za zadržavanje posebnih poticajnih shema za investitore. HDZ je jedini za sniženje PDV-a (na 23% 2020. godine). Deficit će primarno krpati kroz očekivanje rasta BDP-a tj. prihoda. Pametno računa na smanjenje rashoda kao lijek za krpanje deficita. Svi su za porezne olakšice i izuzeća, osim Pametno koje zagovara poravnanje poreznog sustava.

Većina bi uvela porez na nekretnine (vjerojatno ne na prvu nekretninu i uz prethodno osiguranje administrativnih uvjeta).

Postignut je konsenzus da treba nastaviti administrativno rasterećenje gospodarstva i uklanjanje prepreka poslovanju. Glede operativnih ciljeva, Pametno definira i cilj za rasterećenje od barem 30% slijedom primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije, a Narodna koalicija zagovara spominje rasterećenje od minimalno 20%, odnosno nastavak mjerenja i rasterećenja. Liberalizaciju tržišta usluga (inače EU pravna obveza) spominju Pametno i HDZ. Most i Pametno su za liberalizacije tržišta rada, a BM365 je protiv.

Svi su za parafiskalno rasterećenje. Narodna koalicija bi uštedjela 1,1 milijardi kuna svake godine (2017-2018), a Pametno barem 1 milijardu svake godine (2017-2019), što je u oba slučaja vrijedno oko 0,3% BDP-a. HDZ i Most spominju parafiskalno rasterećenje od trenutnih 0,1% BDP-a (što je cca 330 milijuna kuna).