AMERIČKI predsjednik Donald Trump posljednjih je tjedana ponovno otvorio pitanje Grenlanda. Time je u prvi plan došao Arktik, regija koja zbog novih plovnih ruta, prirodnih resursa i vojne važnosti sve brže postaje jedno od ključnih geopolitičkih područja.

Amerika hoće još

Trump govori da je otok potreban SAD-u "u svrhu nacionalne sigurnosti". U objavi na društvenim mrežama ustvrdio je kako bi "NATO trebao utrti put da ga dobijemo" te upozorio: "Ako mi to ne učinimo, Rusija ili Kina hoće, a to se neće dogoditi!" 

Iako SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, Trump smatra da postojeći sporazumi o najmu nisu dovoljni.

Postoji više mogućih putova kojima bi Trump mogao pokušati doći do Grenlanda, od poticanja političkog procesa koji bi završio referendumom o neovisnosti do scenarija koji uključuju vojnu intervenciju SAD-a.

Europske vlade više ne tretiraju Trumpove izjave o preuzimanju Grenlanda kao retoriku, pa razmatraju četiri opcije odgovora, od pokušaja kompromisa i financijske ponude Grenlandu do ekonomskih mjera i, u krajnjem scenariju, slanja vojske kao odvraćanja.

Arktički napeti odnosi nisu ograničeni samo na Grenland

Paralelno rastu napetosti i oko Svalbarda, norveškog arhipelaga s posebnim međunarodnim statusom. Danas Norveška nastoji čvršće potvrditi svoj suverenitet, ukida pravo glasa strancima, blokira prodaju zemljišta stranim kupcima i pooštrava nadzor nad stranim istraživačima.

Arhipelag je strateški važan za preuzimanje satelitskih podataka, praćenje putanja projektila te zbog potencijalnih nalazišta rijetkih metala ispod okolnog mora. Kontrola nad Svalbardom osigurava dominantan položaj na Arktiku.

Zašto je Arktik tako važan?

Grenland i Svalbard samo su dva primjera šire slike u kojoj Arktik dobiva sve veću stratešku težinu.  Klimatske promjene i mineralni resursi regije rasplamsali su konkurenciju Sjedinjenih Država, Rusije i Kine na ovom području.

Globalno zatopljenje omogućuje otvaranje novih pomorskih ruta. Najvidljiviji znak promjena je arktički led, koji je od 1980. godine izgubio 75% volumena uz značajno smanjenje ljetne površine. Stručnjaci kažu da bi, prema toj stopi, Arktik mogao ostati bez ljetnog leda već 2035. godine.

U tom slučaju puno veća plovnost bila bi na sjevernom morskom putu, koji se smatra ključnom morskom rutom budućnosti, a uglavnom se proteže uz rusku obalu. Stručnjaci smatraju da bi plovidba ovim područjem, na kojem ne bi bilo leda, mogla skratiti udaljenost između Rotterdama i Yokohame za 40% u usporedbi s prolaskom kroz Sueski kanal.

Osim toga, kad govorimo o prirodnim resursima, studija Geološkog instituta Sjedinjenih Država pokazala je da arktičko polarno područje može sadržavati oko 13 posto neotkrivenih svjetskih izvora nafte i 30 posto neotkrivenih globalnih izvora plina. BBC je izvijestio da bi arktičko područje moglo biti dom za 160 milijardi barela nafte.

Jesu li ruski i kineski utjecaji stvarna prijetnja?

Je li američki strah od ruskog i kineskog utjecaja na Arktiku opravdan? Iako se nalazi 1500 kilometara južno od Arktičkog kruga, Kina je 2018. objavila svoju službenu arktičku politiku proglasivši se "državom blizu Arktika".

Kina je pokušala proširiti svoj utjecaj u regiji putem znanstvenoistraživačkih ekspedicija, ulaganja u infrastrukturu i akvizicije prirodnih resursa. Kina, uostalom, razvija i svoj polarni put svile, koji bi trebao ići sjevernom rutom.

Stručnjaci smatraju da je Kina manje važan igrač u arktičkoj regiji i da je stoga daleko od prijetnje kakvom je prikazuje američki predsjednik, piše agencija France Presse.

"Grenland nije preplavljen kineskim i ruskim plovilima. To je glupost", tvrdi Paal Sigurd Hilde s norveškog Instituta za obrambene studije. "Jedini put koji Kina ima da stekne značajniji utjecaj na Arktiku jest preko Rusije", rekao je Hilde.

Rusija je arktička velesila

Rusija je druga priča. Iako su Sjedinjene Države važan arktički igrač, u usporedbi s Rusijom imaju slabiju logističku mrežu i manju stalnu prisutnost duž ključnih arktičkih koridora.

Moskva, prema dostupnim izvorima, pojačava svoju vojnu prisutnost u polarnoj regiji, jača flotu nuklearnih ledolomaca, modernizira arktičke baze i infrastrukturu te Sjevernu morsku rutu sve otvorenije tretira kao koridor pod vlastitom kontrolom.

Rusija je suštinski gledano arktička država. Obala Rusije čini 53% obale Arktičkog oceana, a u regiji živi oko 2 milijuna Rusa. Prema ekonomskim pokazateljima, 20% BDP-a Rusije stvara se na Arktiku.

Je li zauzimanje Grenlanda ključno za Ameriku?

Nick Burns, bivši američki veleposlanik pri NATO-u i američki veleposlanik u Kini, za Time govori da je Grenland važan.

"Grenland je strateški važan u svijetu u kojem Rusija i Kina imaju velike arktičke ambicije", kaže Burns, napominjući da se Rusija "smatra arktičkom silom i stoga je vrlo važno da Sjedinjene Države podignu svoju razinu".

Malte Humpert, stručnjak za arktičku geopolitiku i osnivač Arktičkog instituta, kaže da bi ruska dominacija u regiji trebala zabrinuti SAD.

No, Burns i Humpert ističu da kontrola cijelog Grenlanda nije nužna za postizanje Trumpovih ciljeva nacionalne sigurnosti. Humpert ukazuje na obrambeni sporazum iz 1951. između SAD-a i Danske, koji već daje SAD-u pravo na "izgradnju, postavljanje, održavanje i upravljanje" vojnim bazama na Grenlandu.

Prirodni resursi kao dodatan motiv

Očekuje se da će sateliti također igrati važnu ulogu u kontroli unutar Arktika, s obzirom na važnost promatranja i praćenja u udaljenim područjima sa slabom komunikacijskom infrastrukturom. No Arktik je važan i zbog prirodnih resursa, uključujući naftu, rijetke zemne minerale i uran, važan element za nuklearnu energiju.

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) navodi da bi jačanje američke pozicije na Grenlandu moglo pomoći SAD-u da smanji ovisnost o rijetkim zemnim elementima, sirovinama ključnima za obrambenu industriju i moderne tehnologije, čijom globalnom preradom dominira Kina.

Grenland je osmi u svijetu po rezervama rijetkih zemnih elemenata, no na otoku do danas nije bilo njihove eksploatacije jer arktička klima i slaba infrastruktura otežavaju rudarske aktivnosti.

Ovi resursi bi pomogli SAD-u

Trump je odbacio ideju da ti resursi imaju značajnu ulogu u njegovom nastojanju da stekne teritorij, rekavši: "Grenland nam je potreban za nacionalnu sigurnost, a ne za minerale".

No Mike Waltz, američki veleposlanik pri UN-u i bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, u intervjuu za Fox News 2024. izjavio je da je interes administracije za Grenlandom povezan s "kritičnim mineralima" i "prirodnim resursima". Stručnjaci upoznati s geologijom i gospodarskim potencijalom otoka navode da bi takvi resursi mogli biti od znatnog interesa za SAD.

Arktik više nije periferija

Kako se led povlači, jasno je da Arktik prestaje biti periferija i postaje prostor u kojem se sve više prelamaju vojna prisutnost, nadzor i kontrola prostora. 

Mantra onih koji su željeli držati geopolitiku podalje od Arktika nekada je bila: "Daleki sjever, niska napetost", podsjeća BBC. No, to doba prolazi, a sve više država promatra na Arktik kao na novu ključnu zonu nadmetanja.