AUSTRIJSKI političar Peter Pilz jučer je održao konferenciju za medije na kojoj je otkrio da je okrug Völkermarkt, u kojemu se održava problematični skup na Bleiburgu, od vrhunskog austrijskog pravnog stručnjaka Heinza Mayera naručio analizu o tome je li održavanje ustaškog derneka na Bleiburgu u skladu s austrijskim zakonima i treba li se to okupljanje zabraniti. Prema Mayerovoj analizi, skup na Bleiburgu treba zabraniti, no lokalne civilne vlasti su ipak na kraju dale dozvolu za njegovo održavanje, unatoč mišljenju stručnjaka koje su same angažirale.

S obzirom na to da se biskupija Gurk-Klagenfurt ogradila od ovog događaja koji je godinama službeno bio prijavljen kao vjerska komemoracija, ove godine je odobrenje skupa prvenstveno palo na leđa lokalnih civilnih vlasti koje su ipak popustile i dozvolile okupljanje.

Intervencija hrvatskog državnog vrha u korist ustaškog derneka

Da bi se skup na Bleiburgu održao, kod austrijskih vlasti je direktno intervenirao i hrvatski državni vrh, napose predsjednik sabora Gordan Jandroković Njonjo, s obzirom na to da je sabor i dalje službeni pokrovitelj tog ustaškog derneka. Stoga nije isključeno da su lokalne vlasti okruga Völkermarkt popustile pod pritiskom vlasti u Beču, kod kojih je izlobirano da se skup ipak održi i nakon što je od njega ruke oprala austrijska Katolička crkva.

Nakon Pilzova otkrića lokalne vlasti su pak poručile da je Mayerovo mišljenje samo jedno od mnogih različitih pravnih tumačenja i da nisu bile obavezne poslušati njegove preporuke, što je formalno točno, ali i dalje suspektno. Naime, Heinz Mayer je doktor pravnih znanosti, profesor emeritus Sveučilišta u Beču, bivši dekan Pravnog fakulteta u Beču od 2006. do 2014. i jedan od najvećih austrijskih stručnjaka za ustavno pravo. Autor je stotina znanstvenih radova i više knjiga te je prilično neuvjerljivo njegovo stručno pravno mišljenje o tome da skup na Bleiburgu treba zabraniti odbaciti s izlikom da je riječ o samo jednom od mnogih tumačenja.

Analiza profesora emeritusa Heinza Mayera

Index posjeduje stručnu analizu, tj. pravno vještačenje profesora Mayera koji je na sedam stranica teksta detaljno argumentirao zbog čega ne treba odobriti održavanje skupa na Bleiburgu.

Mayer se na početku bavi člankom 5 austrijskog Zakona o javnom okupljanju (Versammlungsgesetz) koji se bavi manifestacijama koje su izuzete od primjene ovog zakona, primjerice vjerskim komemoracijama, što je ustaški dernek na Bleiburgu godinama formalno i bio. Ističe da izuzeci vrijede za one skupove koji su “isključivo religiozne prirode”, pozivajući se na austrijsku pravnu literaturu. Mayer naglašava da “miješane manifestacije”, dakle one koji imaju i vjerski, ali istovremeno i još neki drugi karakter, ne spadaju pod iznimke od Zakona o javnom okupljanju. 

Skup na Bleiburgu nije vjerski, nego politički

Nakon toga se poziva na izjave upravitelja biskupije Gurk-Klagenfurt Engelberta Guggenbergera koji je 10. travnja ove godine rekao da se liturgijska manifestacija na Bleiburgu pretvorila u političku manifestaciju i da vjerski aspekt okupljanja služi političkom. Guggenberger je još dodao, a Mayer ga citira, da se “vjerska manifestacija kroz promicanje političkih interesa zloupotrebljava” i da je “politička manifestacija srž okupljanja na Blajburškom polju”. Iz toga Mayer izvodi zaključak da skup na Bleiburgu nije “čisto vjerska manifestacija”, što znači da za njega ne važe iznimke koje predviđa austrijski Zakon o javnom okupljanju.

Nadalje Mayer navodi kako okupljanju na Bleiburgu politički karakter daje i znakovlje koje se može vidjeti na zastavama i odjeći sudionika, ali i neke izjave biskupa koji su držali propovijedi na misi. Naročito izdvaja izjavu zadarskog biskupa koji je u svojoj propovijedi izjavio da su “fašistički logor Jasenovac i zločini partizana na istom nivou”, što za Mayera predstavlja “relativiziranje logora uništenja koji se nalazio na tlu današnje Hrvatske”.

Ustaše su "nacistička organizacija"

Mayer ističe da se ustaše trebaju klasificirati kao “nacistička organizacija” i da se ustaški i srodni simboli trebaju u pravnom smislu tretirati kao nacistički.

Također podsjeća da su se na okupljanju na Bleiburgu držali politički govori, što je konstatirala i lokalna policija u svojim izvještajima. Zaključuje da je politički karakter ove formalno vjerske manifestacije već godinama uočljiv, a da u prilog tome svjedoči i sve veći broj privođenja sudionika zbog kršenja austrijskog Zakona o zabrani nacističkih simbola (Verbotsgesetz).

Slijedi drugi dio vještačenja u kojemu se Mayer bavi člankom 6 Zakona o javnom okupljanju koji regulira kojim je javnim skupovima u redu ne odobriti održavanje. Citira taj članak u kojem se navodi da se “ne može odobriti održavanje skupova čija svrha dovodi do kršenja kaznenih zakona, čije održavanje ugrožava javnu sigurnost i čije održavanje šteti javnom dobru”.

Mayer tvrdi da austrijske vlasti imaju ustavnu obavezu zabraniti skup na Bleiburgu

Po Mayerovom stručnom mišljenju, ustaški dernek na Bleiburgu treba zabraniti po nekoliko osnova, a to argumentira pozivajući se i na presude austrijskog Ustavnog suda, između ostaloga i na jednu u kojoj se navodi da se javno okupljanje smije zabraniti na temelju prijašnjeg iskustva. U slučaju skupa na Bleiburgu, to znači da ustaševanje prethodnih godina služi kao pravni temelj potencijalne današnje zabrane.

U citiranoj presudi austrijskog Ustavnog suda se čak ističe da nije relevantno jesu li nacistički ispadi željeni od strane organizatora - a to su u ovom slučaju Počasni bleiburški vod i Hrvatska biskupska konferencija uz pokroviteljstvo sabora. Mayer citira i presudu Ustavnog suda iz 1991. u kojoj se kaže da je “beskompromisno odbacivanje nacizma temeljno obilježje ponovno nastale republike” te da se “zabranjuje bilo kakav državni akt koji bi značio sudjelovanje države u oživljavanju nacizma”. Na osnovu toga Mayer zaključuje da austrijske vlasti ne samo da imaju pravo zabraniti skup na Bleiburgu nego da imaju ustavnu obavezu baš to učiniti.

U trećoj točki svojeg vještačenja Mayer se pak bavi načinom na koji okrug Volkermärkt treba reagirati na potencijalnu žalbu na svoju odluku o tome da se skup na Bleiburgu zabrani, dok se u četvrtoj točki bavi konkretnim pitanjem izdavanja dozvole.

Za zabranu se izjasnio i profesor prava iz Innsbrucka Karl Weber

U svakom slučaju, pravna argumentacija profesora Mayera o tome zašto skup na Bleiburgu treba zabraniti se čini više nego uvjerljivom i utemeljenom, što i dalje ostavlja otvorenim pitanje zašto se lokalne vlasti nisu usudile napraviti taj potez.

Treba podsjetiti i da Mayer nije jedini austrijski pravni stručnjak koji je došao do zaključka da ustaški dernek na Bleiburgu treba zabraniti. 

Austrijski dnevni list Der Standard prije par dana objavio je stav profesora prava sa Sveučilišta u Innsbrucku Karla Webera koji također smatra da postoje uvjerljivi razlozi da se skup na Bleiburgu zabrani. 

Na proteklim komemoracijama je redovito dolazilo do kršenja austrijskog kaznenog prava, a prema zakonu koji regulira javno okupljanje, svaka manifestacija čija je svrha u sukobu s važećim pravom može biti zabranjena, tumači profesor Weber. Temeljem iskustva proteklih godina “ustaško okupljanje”, kako skup na Bleiburgu naziva Weber, ne treba biti dozvoljeno.

Nije isključeno da će se ustaški dernek iz Bleiburga preseliti u Hrvatsku

S obzirom na to koliko drame i preokreta ove godine prati organizaciju skupa na Bleiburgu te na istupe austrijskih pravnih stručnjaka, kao i najavljene prosvjedne skupove, teško je povjerovati da ustaški dernek na Bleiburgu ima osiguranu budućnost. Pitanje je koliko su još šamaranja i blamaža spremni podnijeti u vrhu hrvatskih vlasti zbog ovog revizionističkog skupa na kojemu se ustaše proglašavaju "hrvatskim vojnicima" i "nevinim žrtvama totalitarnih režima". 

No ako Austrijanci konačno odluče zabraniti ono što europski mediji opisuju kao "najveći skup neonacista u Europi" - a pravne temelje za to itekako imaju - to najvjerojatnije znači da će se ustaški dernek s Bleiburga preseliti negdje na teritorij Republike Hrvatske. Da hrvatski nacionalisti, biskupi i ustašofili nisu toliko glupi, odavno bi to učinili jer ono što se u Austriji percipira kao "fašističko okupljanje", kako je skup na Bleiburgu opisao bečki kardinal Christoph Schönborn, u Hrvatskoj je - domoljublje.

Izvještaj austrijskog profesora o Bleiburgu by Index.hr on Scribd