PREDSJEDATELJICA Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto našla se pod pojačanim pritiskom stranaka iz bošnjačko-građanskog bloka u vladajućoj koaliciji da sadašnju blokadu vlasti pokuša riješiti imenovanjem ministra sigurnosti koji bi bio iz stranke Milorada Dodika.

Novi pritisci na Krišto uslijedili su nakon što su dvojica ministara u Vijeću ministara iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u ponedjeljak ponovno blokirala raspravu o reformskim zakonima bez čijeg usvajanja BiH ne može otvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom.

Kritike iz koalicijskih redova

Neposredno nakon toga ministar prometa i komunikacija Edin Forto kazao je kako je svima jasno da je SNSD stranka koja je protiv europskih integracija, ali je ustvrdio i kako su Krišto odnosno HDZ BiH suodgovorni za nastale blokade iako ta stranka uvijek ističe opredijeljenost za europski put.

"Koliko god predsjedateljica Borjana Krišto željela da se nešto dogodi na europskom putu, ovo je trenutak kada je pitamo hoće li i zašto neće u narednom razdoblju imenovati ministra sigurnosti iz reda oporbe iz Republike Srpske kako bismo deblokirali naš europski put i Vijeće ministara", kazao je Forto koji je za ministra postavljen kao kadar Naše stranke (NS) koja zajedno sa SDP-om BiH i Narodom i pravdom (NiP) čini bošnjačko-građansku "trojku" u vladajućoj koaliciji u kojoj su HDZ BiH, a formalno i Dodikov SNSD.

Forti se u utorak u pritiscima pridružio Saša Magazinović, predsjednik kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

"(Krišto) to može uraditi doslovno u bilo kojem trenutku. To je njena odluka o kojoj nitko u Vijeću ministara ne glasa niti je može zaustaviti. Onog trenutka kada imenuje ministra sigurnosti koji je proeuropski orijentiran, blokade ministara vanjske trgovine Staše Košarca i financija Srđana Amidžića nestaju. Njihovi glasovi više ne znače ništa. Europski zakoni i odluke bi mogli biti usvojeni bez ikakvih problema", izjavio je Magazinović.

Na tom je scenariju ranije opetovano inzistirao čelnik NiP-a i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

Složena politička situacija

Vijeće ministara BiH odluke može donositi samo ako za njih glasa barem jedan ministar iz svakog konstitutivnog naroda. Pozicija ministra sigurnosti upražnjena je od siječnja kada je s nje zbog korupcije i nakon uhićenja smijenjen Nenad Nešić kojega je također postavio Dodik.

U međuvremenu se raspala vladajuća koalicija pa je SNSD ostao bez potrebne većine u Zastupničkom domu koji mora potvrditi imenovanje novog ministra.

Nova je većina u kojoj su oporbene stranke iz Republike Srpske zatražila od Krišto da imenuje novog ministra iz njihovih redova, no ona to do danas nije učinila. Odluku je pravdala konstatacijom kako je imenovanje ministara stvar političkog dogovora koji se mora postići unutar vladajuće koalicije, a ona koja je uspostavljena nakon izbora 2022. godine formalno nije razvrgnuta.

Uz to je istaknula kako nije dovoljno osigurati samo novu većinu u Vijeću ministara nego ona mora postojati i u parlamentu, a Dodikov SNSD u Domu naroda i dalje ima tri od pet zastupnika u klubu Srba koji rušenjem kvoruma mogu blokirati donošenje bilo kojega zakona ili odluke.

Upitna europska perspektiva

Dok traju rasprave o tome kako riješiti trenutačne blokade, BiH je u opasnosti da propusti sve ranije postavljene rokove za usvajanje zakona o sudovima i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) na kojima inzistira EU.

Očekivalo se da bi zakoni mogli biti usvojeni do sjednice Europskog vijeća zakazane za 17. i 18. prosinca, no naredna sjednica Vijeća ministara zakazana je tek za 16. prosinca.

Iz "trojke" su najavili kako će sada oni pokušati organizirati usvajanje zakona na Zastupničkom domu do kraja ovog tjedna i bez rasprave na Vijeću ministara, no neizvjesno je bi li ih u takvom scenariju izglasao i Dom naroda.

Šef delegacije EU u BiH Luigi Soreca je nakon još jedne propale sjednice Vijeća ministara upozorio kako prozor koji je EU otvorio za BiH "možda neće ostati otvoren zauvijek".

"Stav Europske unije je jasan – želimo da BiH postane dio naše Unije. Ali da bi se to dogodilo, BiH mora ispuniti potrebne kriterije. Ne možemo željeti članstvo u EU za ovu zemlju više nego što to žele vlasti BiH", izjavio je Soreca.