Foto: Addiko, RBA

U PREDIZBORNOJ kampanji naslušali smo se svakakvih gluposti - od obećanja da će država graditi tisuće stanova, iako je tržište nekretnina u kolapsu i cijene strmoglavo padaju, do toga da će otvarati stotine tisuća izmišljenih "radnih mjesta" što bi bilo primjerenije za Sjevernu Koreju, nego za zemlju koja je članica Europske unije.

No pred budućom Vladom ozbiljni su zadaci ako želi zadržati pozitivne trendove koji su prisutni posljednjih kvartala te transformirati ekonomiju i općenito sustav funkcioniranja države kako bi se napokon uhvatili korak, ako ne s najrazvijenijim zemljama, barem s usporedivim članicama EU poput Češke, Slovačke, Rumunjske i Bugarske.

Vlada Tihomira Oreškovića u travnju ove godine predstavila je Nacionalni program reformi. radi se o dokumentu koji je Hrvatska bila dužna izraditi u sklopu Europskog semestra - instrumenta kojim se nadzire i koordinira ekonomska politika država članica s politikom EU.

Stojić: Ključni potezi navedeni su u programu reformi Oreškovićeve vlade

Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke za Index kaže da će i nova Vlada djelovati u okvirima tog dokumenta.

Stojić također upozorava da smanjenje poreza, koje je u kampanji obećavao HDZ, neće moći ići predviđenim tempom, te da bi porezna rasterećenja trebalo uvjetovati određenim parametrima, poput rasta BDP-a.

"Ključni potezi navedeni su u Nacionalnom programu reformi koji je donijela Oreškovićeva Vlada. Tamo je naveden niz mjera koji utječu na povećanje konkurentnosti i efikasnosti u ekonomiji. Vjerojatno će se stranke koje će formirati Vladu trebati malo izvući iz ovih skupih predizbornih obećanja koja su davali u kampanji. Porezna reforma neće moći ići tako brzo kako se činilo, već bi mjere trebalo uvjetovati određenim parametrima. Npr. ako BDP raste onda možemo dozvoliti rasterećenje poreza u određenom iznosu", kaže Stojić.

Osim toga, stranke u kampanji nisu dotaknule neka bitna pitanja, poput rješavanja loših plasmana. Loši krediti opterećuju bilance banaka, što onda dovodi do viših kamata. Također, Stojić upozorava da je potrebno smanjiti porezno opterećenje rada što bi država nadomjestila prihodima od poreza na imovinu.

"Ima niz pitanja koja nisu otvarana tijekom kampanje, a to je rješavanje loših plasmana. Potrebno je smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka kako bi one mogle jeftinije i slobodnije kreditirati. Također mislim i na onaj dio koji se tiče unutarnje devalvacije, gdje bi se porezi na rad smanjivali i zamijenili porezom na imovinu. To je također dogovoreno s Europskom komisijom i to bi trebalo što prije operacionalizirati, jer nam je u interesu da budemo radno konkurentni, a opterećenje prebacimo na ostalo", kaže Stojić.

Hrvatska godinama nije dovoljno radila na podizanju konkurentnosti

Iako se u posljednje vrijeme mogu čuti komentari, u polušali, da Hrvatska bolje funkcionira bez Vlade, Stojić kaže da nam je potrebna stabilna administracija koja radi na reformama. Očekuje da će sljedeća Vlada biti stabilna, ali isto tako da će se od nje očekivati puno brži rezultati.

"Ja ne očekujem neku značajniju nestabilnost u Vladi. Jako je teško reći koliko će trajati formiranje Vlade, ali mislim da bi ovaj put mogla brže formirati. Promašeno je reći da nam je bolje dok nemamo Vladu, jer neki pokazatelji rastu. To može kratkoročno biti istina, ali dok god nema stabilne administracije koja radi na reformama mi odgađamo podizanje potencijalne stope rasta. Nama je ona oko 1 posto. Ovo što vidimo rast od 2,5 posto, to je rast iznad trenda ciklički pokretan i čim prođu ciklički trendovi on će se vraćati prema jedan posto. Potrebno je raditi i na adresiranju demografskih trendova ne samo da bi se podigla participacija, nego da se kroz obrazovnu reformu poboljša kvaliteta radne snage. U svakom slučaju, od nove garniture tražit će se puno brži rezultati. Hrvatska kroz jedan duži period, duži od mandata jedne-dvije vlade nije učinila previše na podizanju konkurentnosti u usporedbi sa istočnoeuropskom konkurencijom", Kaže Stojić

Živković Matijević: Neće biti problema s otplatom 27 milijardi kuna duga sljedeće godine

Veliki izazov za buduću Vladu bit će i otplata javnog duga. Naime, sljedeće godine na naplatu stiže oko 27 milijardi kuna, što je najveći godišnji iznos u narednom desetogodišnjem razdoblju.

Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke kaže da ne bi trebalo biti problema s refinanciranjem duga, prvenstveno zbog povoljne situacije na međunarodnim tržištima.

"Iduće godine stiže na naplatu oko 27 mlrd kuna javnog duga što predstavlja značajan iznos koji prema našem mišljenju čini izglednijim izlazak države na međunarodno financijsko tržište kako bi se (re)financirale obveze po dospijeću. S obzirom na izdašnu domaću likvidnost, ali i onu prisutnu na međunarodnim financijskim tržištima, ne držimo upitnim realizaciju državnog zaduženja na vanjskom tržištu, po razmjerno povoljnim uvjetima. Naime, vanjsku hiperlikvidnost dodatno podržavaju i monetarne mjere ESB-a koje će i dalje osiguravati izvore sredstava po povoljnijim uvjetima. Uz formiranje Vlade i nastavak oporavka izgledni su relativno povoljni uvjeti zaduživanja. Hrvatske vrijednosnice u uvjetima izdašne likvidnosti i niskih, pa čak i negativnih povrata na globalnim tržištima predstavljaju atraktivnu investiciju", kaže Zrinka Živković Matijević.