BUGARSKA je Novu godinu dočekala kao 21. članica eurozone, a uvođenje eura, gotovo 20 godina nakon ulaska u Europsku uniju, izazvalo je podijeljene reakcije. Dok se vlasti nadaju gospodarskom poticaju, mnogi građani strahuju od rasta cijena i dodatne političke nestabilnosti u zemlji, piše Euronews.

Točno u ponoć, Bugarska se oprostila od nacionalne valute leva - čije ime znači "lav", stoljetni simbol zemlje - a na zgradu središnje banke projicirane su slike novih bugarskih eurokovanica.

"Srdačno pozdravljam Bugarsku u obitelji eura", poručila je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, nazvavši euro "moćnim simbolom zajedničkih vrijednosti i kolektivne snage". Među prvima koji su isprobali novu valutu bio je 43-godišnji Dimitar, koji je kratko nakon ponoći na bankomatu podigao 100 eura i uzviknuo: "Super! Radi!".

Bugari već dugo podijeljeni oko eura

Sve dosadašnje vlade u Bugarskoj, zemlji sa 6,4 milijuna stanovnika, zalagale su se za pridruživanje euru, nadajući se da će to potaknuti gospodarstvo najsiromašnije članice EU-a, ojačati veze sa Zapadom i zaštititi je od ruskog utjecaja. No, Bugari su dugo bili podijeljeni oko prelaska, a mnogi su zabrinuti da bi uvođenje jedinstvene valute moglo dovesti do viših cijena i pogoršati političku nestabilnost koja već potresa zemlju.

U svom novogodišnjem govoru, predsjednik Rumen Radev pozdravio je ovaj potez kao "posljednji korak" u integraciji Bugarske u EU, dok su tisuće ljudi u Sofiji prkosile temperaturama ispod nule kako bi proslavile Novu godinu. Radev je, međutim, izrazio žaljenje što građani o tome nisu odlučivali na referendumu.

"Ovo odbijanje bio je jedan od dramatičnih simptoma duboke podjele između političke klase i naroda, potvrđen masovnim demonstracijama diljem zemlje." Podsjetimo, prosvjedi protiv korupcije sredinom prosinca srušili su konzervativnu vladu, ostavljajući zemlju na rubu osmih izbora u pet godina.

Na jednoj od najvećih gradskih tržnica, cijene su istaknute i u levima - valuti koja je u upotrebi od 18. stoljeća - i u eurima. "Cijela Europa je uspjela s eurom, uspjet ćemo i mi", rekao je umirovljenik Vlad.

"To je znak pripadnosti"

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako ulazak Bugarske u eurozonu predstavlja "važnu prekretnicu" za građane. "To će olakšati putovanja i život u inozemstvu, povećati transparentnost i konkurentnost tržišta te olakšati trgovinu", rekla je. Guverner Središnje banke Dimitar Radev dodao je da euro simbolizira mnogo više od "samo valute - to je znak pripadnosti".

Ipak, prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, čak 49% Bugara protivi se prelasku na euro. Odlazeći premijer Rosen Zhelyazkov pokušao je umiriti javnost, rekavši da "računa na toleranciju i razumijevanje građana i poduzeća". Naglasio je i da inflacija u zemlji, koja se pridružila EU-u 2007. godine, nije povezana s uvođenjem eura.

No, zabrinutost Bugara zbog inflacije nije bez osnova. Cijene hrane u studenom su na godišnjoj razini porasle za 5%, što je više nego dvostruko od prosjeka eurozone, prema podacima Nacionalnog statističkog instituta. "Nažalost, cijene više ne odgovaraju onima u levima", rekao je Turgut Ismail (33), vlasnik slastičarnice, dodajući da su cijene već počele rasti.

"Nije pravo vrijeme"

Kampanja protiv eura tijekom 2025. godine, koju su uglavnom vodile krajnje desne i nacionalističke stranke, iskoristila je negativan stav velikog dijela stanovništva, potičući strahove od poskupljenja. Neki poduzetnici žalili su se da je bilo teško doći do eura, a trgovci su rekli da nisu primili početne pakete eura koje su naručili. "Nije pravo vrijeme", požalio se Stephane, 64-godišnji ekonomist. "Jučer sam vidio brojke za Italiju, Španjolsku i Njemačku: njihov je dug ogroman. I na kraju ćemo ga mi nositi na svojim leđima."

S druge strane, stručnjaci ističu dugoročne prednosti. "Veći učinak je dugoročni učinak, u osnovi jačanje povjerenja kada je riječ o valuti, o kupovnoj moći valute, povjerenju stranih ulagača, ljudi koji kupuju bugarski dug, ali i ljudi koji ulažu u zemlju, u različite sektore", rekao je za Euronews Petar Ganev, viši istraživač na Institutu za tržišnu ekonomiju. Ganev je objasnio i da bi uvođenje eura moglo pozitivno utjecati na kreditni rejting Bugarske.

Što je na bugarskim eurokovanicama?

Motivi koje je Sofija odabrala za svoje eurokovanice već su se nalazili na levu. Madarski konjanik, reljef u stijeni iz ranog osmog stoljeća, krasi kovanice od jednog, dva, pet, 10, 20 i 50 centi. Ovo umjetničko djelo, koje prikazuje viteza kako pobjeđuje lava, nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.

Na kovanici od 1 eura nalazi se zaštitnik Bugarske, sveti Ivan Rilski, pustinjak iz 9. i 10. stoljeća te osnivač najvećeg bugarskog manastira. Kovanicu od 2 eura krasi lik Pajsija Hilendarskog, monaha iz 18. stoljeća i ključne figure bugarskog nacionalnog preporoda. Rub te kovanice nosi natpis: "Bože čuvaj Bugarsku".

Euro je prvi put uveden 1. siječnja 2002. godine u 12 zemalja. Posljednja se prije Bugarske pridružila Hrvatska, 2023. godine. Ulaskom Bugarske, broj Europljana koji koriste zajedničku valutu porastao je na više od 350 milijuna.