PROTEKLA 2023. godina bila je najtoplija godina dosad, čemu su pridonijele neviđene globalne temperature od lipnja nadalje, izvijestila je služba za klimatske promjene Copernicus, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije.

Time je 2023. godina prestigla 2016., koja je prethodno bila zabilježena kao najtoplija godina u povijesti. 

Prizemne temperature zraka oborile su nekoliko svjetskih rekorda 2023. godine, a najraniji znakovi koliko će 2023. postati neobična počeli su se pojavljivati početkom lipnja, kada su temperaturne anomalije u odnosu na predindustrijsku razinu 1850.-1900. dosegle 1.5°C nekoliko dana zaredom.

Iako to nije prvi put da su dnevne anomalije dosegle navedenu razinu, to se nikada prije nije dogodilo u to doba godine. Ostatak 2023. globalne dnevne temperaturne anomalije iznad 1.5°C postale su redovita pojava, pa je gotovo 50 posto dana u 2023. imalo temperaturu višu od 1.5°C u odnosu na referentnu razinu 1850.-1900.

Zamjenica direktora službe za klimatske promjene Copernicus Samantha Burgess izjavila je da su se 2023. klimatski rekordi rušili poput domina i da će temperature tijekom 2023. vjerojatno premašiti one u bilo kojem razdoblju u barem zadnjih 100.000 godina.

To ne znači da smo premašili granice postavljene Pariškim sporazumom jer za to bi današnje temperature trebale biti veće od navedenog prosjeka u kontinuitetu najmanje 20 godina, ali postavlja strašan presedan, kaže se u priopćenju.

Pokretač neviđeno visoke temperature u oceanu

Kritični pokretač neuobičajenih temperatura zraka tijekom 2023. godine bile su neviđene visoke površinske temperature u oceanu. Globalni prosjek površinskih temperature mora za razdoblje između travnja i prosinca bio je najviši za to doba godine u skupu podataka 1979-2022 (ERA5).

Glavni dugoročni čimbenik za visoke temperature oceana kontinuirano je povećanje koncentracija stakleničkih plinova, ali dodatni čimbenik koji je pridonio 2023. bila je južna oscilacija El Niño (ENSO).

ENSO je obrazac prirodne klimatske varijabilnosti prema kojem se temperature oceana u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana mijenjaju između hladnijih (La Niña) i toplijih (El Niño) od prosječnih uvjeta.

Međutim, sam prijelaz u El Niño ne objašnjava sav porast površinskih temperatura oceana na globalnoj razini 2023. godine, budući da su visoke površinske temperature mora izvan ekvatorijalnog Pacifika značajno pridonijele rekordnim globalnim površinskim temperaturama mora.

Toplija 1.48°C od predindustrijske razine

U obilju naglasaka u Copernicusovu izvješću navodi se, primjerice, da je 2023. najtoplija kalendarska godina u podacima o globalnoj temperaturi od 1850., da je imala globalnu prosječnu temperaturu od 14.98°C, i da je 1.48°C toplija od predindustrijske razine 1850.-1900.

Svaki mjesec od lipnja do prosinca 2023. bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca bilo koje prethodne godine, a srpanj i kolovoz 2023. bili su dva najtoplija mjeseca ikada zabilježena.

Godina 2023. bila je izvanredna za antarktički morski led: on je dosegnuo rekordno niske razine za odgovarajuće doba godine u osam mjeseci.

Koncentracije ugljičnog dioksida i metana u atmosferi nastavile su rasti i dosegle rekordne razine 2023. godine, 419 dijelova na milijun (ppm) ugljičnog dioksida, odnosno 2.4 ppm više nego u 2022. Također, dosegnule su rekordne koncentracije metana: 1902 dijela na milijardu (ppb), odnosno 11 ppb više nego u 2022.

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financira ga EU i njen je vodeći program za promatranje Zemlje koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosferu, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš.