CIJELI državni vrh tradicionalno će danas, 5. kolovoza, obilježiti u Kninu Dan pobjede i 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, ove godine uz epidemiološke mjere i prvi put u nazočnosti političkog predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj, Borisa Miloševića.

SDSS-ov potpredsjednik vlade Boris Milošević je uoči obljetnice Oluje poručio da u Knin ide kao član vlade i da mu tu odluku nije bilo lako donijeti, ali da ide otvorena srca jer misli da je sazrio trenutak da politika razumijevanja i poštovanja drugog pobijedi politiku mržnje.

Nakon što je potvrđen dolazak Miloševića na proslavu Oluje objavljeno je da će potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved 24. ili 25. kolovoza biti na komemoraciji u Gruborima, gdje je nakon Oluje ubijeno šestero srpskih civila. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o "snažnoj poruci pomirenja i okretanja budućnosti", a predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ocijenio je to važnim događajem od kojega se mnogo očekuje.

Proslava se ove godine odvija u smanjenom opsegu

Proslava 25. obljetnice VRO Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ove se godine održava u smanjenom opsegu zbog epidemioloških mjera suzbijanja širenja koronavirusa. Zbog tih je mjera broj uzvanika ograničen, određena je fizička distanca, a prostor na kojem će se održavati službeni dio proslave bit će ograđen.  

Stoga su iz Ministarstva hrvatskih branitelja na adrese članova obitelji poginulih i nestalih u operaciji Oluja upućena pisma sjećanja na njihove poginule, sa zamolbom da ovogodišnji program prate putem televizijskih ekrana.

Program je počeo u utorak 4. kolovoza prijemom ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata na Kninskoj tvrđavi kojom prigodom je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović odlikovao ratne vojne zapovjednike HV-a te gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Specijalne policije Herceg-Bosne za njihovu ulogu u oslobađanju Hrvatske.

Na Tvrđavi će biti samo sudionici programa

Na središnjoj svečanosti danas u podizanju zastave na Kninskoj tvrđavi sudjelovat će pripadnici Druge, Četvrte i Sedme gardijske brigade koji su tu zastavu podigli i 1995.

Zbog epidemioloških mjera na Tvrđavi će biti samo sudionici programa, dok će uzvanici s glavnog kninskog trga preko videozida pratiti dizanje hrvatske zastave na Tvrđavi te čitanje imena poginulih u Oluji.

Tradicionalno bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće na Spomeniku hrvatske pobjede Oluja 95, na koji će biti položeno 25 crvenih ruža. S Kninske tvrđave bit će ispaljeno 25 počasnih plotuna, a prostor će prelijetati borbeni zrakoplov MiG 21.

Očekuje se dolazak cijele vlade i braniteljskih udruga

Očekuje se dolazak cijele vlade i braniteljskih udruga, a govor na glavnom kninskom Trgu Ante Starčevića održat će predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te predstavnik udruga proizašlih iz Domovinskog rata, umirovljeni general Ante Gotovina.

Obilježavanje Dana pobjede 5. kolovoza započet će budnicama u središtu Knina, a tradicionalno će se služiti i misa za poginule u Domovinskom ratu i VRO Oluja. Najavljen je i prigodni program Akrobatske grupe Krila Oluje, a navečer će na Tvrđavi biti vatromet i koncert bez publike koji će prenositi televizija. 

U 84 sata oslobođena petina okupiranih područja Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata Oluja počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora  oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

U Oluji je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga

Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Oluji poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Srpsko narodno vijeće (SNV) ovih je dana iznijelo podatak da je tijekom i nakon Oluje 200.000 Srba prognano iz Hrvatske te da ih je ubijeno gotovo 2000.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava na području oslobođenom u Oluji evidentirao je pak 677 civilnih žrtava i 20.000 uništenih objekata, no prema istraživanju Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, broj ubijenih civila je manji od 677.