Foto: Hina

OVOGODIŠNJI Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, posvećen je depresiji, mentalnom poremećaju s kojim se u svijetu bori sve više ljudi, koji može pogoditi svakoga ali ga je moguće uspješno izliječiti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će depresija 2020. postati drugi svjetski zdravstveni problem, a glavna je poruka u povodu ovogodišnjeg dana "Depresija: razgovarajmo", kojom se želi osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima i duševna bol

Depresiju karakteriziraju dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Ona utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnost da se zaradi za život.

Uz to, ljudi koji boluju od depresije često osjećaju manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, do misli o samoozljeđivanju ili suicidu.

Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mentalni poremećaji drugi su najčešći uzrok hospitalizacija u dobi od 20 do 59 godina, odmah iza karcinoma.

Hrvatska: depresivno 6 posto žena i 5 posto muškaraca

Po podacima Europske zdravstvene ankete 2014.-2015., oko 6 posto žena i 5 posto muškaraca u Hrvatskoj imalo je depresiju u zadnjih 12 mjeseci. Prema odgovorima na skali izraženosti depresivnih simptoma iz tog istraživanja, 10,3 posto stanovnika reklo je da ima blage do umjerene depresivne simptome, dok 1,2 posto stanovnika ima umjereno teške do teške depresivne simptome.

U 2015. godini zbog depresivnih poremećaja u Hrvatskoj je zabilježeno više od 5000 hospitalizacija s ukupno gotovo 158.000 bolničkih dana, što prosječno iznosi 29 dana po hospitalizaciji.

Depresija vodi u dijabetes i kardiovaskularne bolesti

Depresija povećava rizik od razvoja drugih nezaraznih bolesti, kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak, i to psihoterapijom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili njihovom kombinacijom.

Stručnjaci poručuju da depresija može pogoditi svakoga i da nije znak slabosti, kako se često smatra, no stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući i depresiju, dovode do kasnog prepoznavanja bolesti i odgađanja traženja pomoći.

U svijetu 615 milijuna oboljelih

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava, što potvrđuje podatak da je 1990. godine u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Istraživanja su pokazala da liječenje bolesnika globalnu ekonomiju stoji više od 1 bilijuna dolara godišnje.

Po procjenama WHO-a, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba, a stručnjaci ističu kako u humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba jedna od pet osoba bude pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.