U HRVATSKOJ je posljednjih nekoliko godina prikupljeno oko 200.000 otpadnih automobila, ali stotine lokacija i dalje služe za njihovo nepropisno odlaganje. To se događa unatoč činjenici da građani za predaju starog automobila ovlaštenom sakupljaču mogu dobiti novčanu naknadu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji upravlja sustavom prikupljanja i obrade otpadnih vozila, nema precizne podatke o broju takvih lokacija ni o ukupnom broju odbačenih automobila.

"Procijenjeno je da u Hrvatskoj postoje stotine lokacija na kojima se nepropisno odlažu takva vozila", rekao je Hini zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša.

Za stari automobil možete dobiti više od 200 eura

Građani koji dotrajali automobil predaju ovlaštenom sakupljaču mogu dobiti naknadu od 0.181 eura po kilogramu vozila, ako su ispunjeni propisani uvjeti.

To znači da vlasnik automobila mase 1300 kilograma može dobiti oko 235 eura. Za manje automobile, poput Renault Clia, Volkswagena Pola, Peugeota 208, Toyote Yaris ili Fiata 500, koji često teže manje od 1200 kilograma, naknada može iznositi oko 200 eura.

Fond građanima za predaju otpadnih automobila godišnje isplaćuje oko 4.5 milijuna eura. Hrvatski sustav tako se razlikuje od prakse u zemljama poput Njemačke, Nizozemske i Švedske, gdje je naglasak na besplatnoj predaji vozila ovlaštenim sakupljačima.

Lani zbog dotrajalosti odjavljeno 2475 vozila

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, stanice za tehnički pregled tijekom 2025. odjavile su ukupno 2475 vozila zbog dotrajalosti.

Vlasnici mogu odjaviti vozilo iz različitih razloga, a dotrajalost je jedan od njih. Za odjavu po toj osnovi potreban je propisani obrazac koji izdaje ovlašteni centar za zbrinjavanje otpadnih vozila.

Podatak o 2475 odjavljenih vozila ne obuhvaća sve automobile koji su tijekom godine završili u sustavu prikupljanja otpadnih vozila, nego samo one odjavljene zbog dotrajalosti.

Fond organizira i uklanjanje olupina iz prirode

Sustav gospodarenja otpadnim vozilima u Hrvatskoj uspostavljen je 2007. godine kako bi se omogućilo njihovo organizirano prikupljanje i obrada te spriječilo odbacivanje automobila u okoliš.

Sustav se financira iz naknade za gospodarenje otpadnim vozilima, koja se uplaćuje Fondu prilikom stavljanja vozila na hrvatsko tržište.

"Važno nam je da građani znaju kako za svoje dotrajalo vozilo imaju jednostavno i dostupno rješenje. Automobil koji više nije u voznom stanju ne mora biti problem za vlasnika ni opterećenje za okoliš", poručuju iz Fonda.

Osim redovitog prikupljanja, Fond organizira posebne akcije uklanjanja napuštenih automobila iz prirode. Posebno su zahtjevne intervencije na otocima i teško dostupnim područjima, gdje je za izvlačenje olupina ponekad potrebna pomoć specijaliziranih službi.

Zašto su odbačeni automobili opasni za okoliš?

Stari automobili nisu samo metalni otpad. U njima se nalaze motorna i druga ulja, rashladne tekućine, akumulatori i drugi dijelovi koji mogu onečistiti tlo i vodu ako se vozila nepropisno odlažu.

Istodobno, velik dio materijala od kojih su automobili proizvedeni može se ponovno iskoristiti. To se odnosi na čelik, aluminij, bakar, staklo, plastiku i druge sastavne dijelove.

U ovlaštenim postrojenjima iz prikupljenih vozila najprije se uklanjaju opasne tekućine i dijelovi. Nakon toga izdvajaju se materijali pogodni za ponovnu uporabu, recikliranje ili druge oblike oporabe.

Prema europskim i hrvatskim propisima, cilj je ponovno uporabiti ili oporabiti najmanje 95 posto prosječne mase otpadnog vozila, dok se najmanje 85 posto mora ponovno uporabiti ili reciklirati.

Nova pravila EU-a za proizvodnju automobila

Fond upozorava i na novu europsku Uredbu 2026/1738, koja je stupila na snagu u kolovozu 2026. godine. Njome se uvode stroži zahtjevi za proizvodnju automobila i gospodarenje vozilima koja su došla do kraja uporabnog vijeka.

Proizvođači će morati projektirati automobile tako da ih je lakše rastaviti, popraviti i reciklirati, a njihovi se dijelovi i materijali mogu ponovno upotrijebiti.

Nova uredba stupila je na snagu 13. kolovoza, ali većina njezinih odredbi počet će se primjenjivati 1. rujna 2028. godine. Za pojedine obveze predviđeni su i kasniji rokovi.

Novi automobili morat će sadržavati recikliranu plastiku

Jedna od važnijih promjena odnosi se na obvezan udio reciklirane plastike u proizvodnji automobila.

Od rujna 2032. novi tipovi vozila morat će sadržavati najmanje 15 posto reciklirane plastike, a od rujna 2036. taj će udio porasti na najmanje 25 posto.

Najmanje petina propisanog udjela reciklirane plastike morat će potjecati iz otpadnih vozila ili dijelova uklonjenih tijekom njihova korištenja.

Uvode se i digitalne putovnice za vozila

Nova pravila predviđaju i digitalnu putovnicu kružnosti vozila. Od rujna 2032. ona će sadržavati podatke potrebne za rastavljanje i ponovno korištenje dijelova, informacije o određenim opasnim tvarima te podatke o udjelu recikliranih materijala.

Takve informacije trebale bi olakšati popravak, ponovnu uporabu dijelova i recikliranje automobila nakon što više nisu u voznom stanju.

Stroža kontrola izvoza rabljenih automobila

Europska unija uvodi i stroža pravila za izvoz rabljenih vozila kako bi spriječila da automobili koji su zapravo otpad završe u drugim državama pod oznakom rabljenih vozila.

Prema procjenama Europske komisije, svake godine oko 3.5 milijuna automobila nestane iz službenih evidencija u EU-u. Dio tih vozila završava u nezakonitoj obradi ili se izvozi bez odgovarajuće kontrole.

Komisija procjenjuje da bi nova pravila do 2035. mogla omogućiti dodatno prikupljanje i obradu 3.8 milijuna otpadnih vozila te smanjiti emisije stakleničkih plinova za 12.8 milijuna tona CO₂.