AUSTRALIJA je veliki dio pandemije slovila kao jedna od najuspješnijih zemalja u borbi s koronavirusom i primjer da pravovremene i temeljite mjere testiranja, lociranja, samoizolacije i, po potrebi, prostorno i vremenski ograničenog lockdowna mogu suzbiti zarazu prije nego što se razmaše.

Od početka pandemije do danas u toj su zemlji od covida-19 umrle samo 923 osobe, prema podacima stranice Our World in Data, odnosno 36 na milijun stanovnika.

Usporedbe radi, u Hrvatskoj je dosad umrlo 2008 na milijun stanovnika, u Velikoj Britaniji 1910, u SAD-u 1848, u Švedskoj 1451, a u Njemačkoj 1093. 

Ukupni broj zabilježenih slučajeva zaraze u Australiji do danas iznosi oko 32 tisuće. U šest puta manjoj Hrvatskoj taj je broj desetak puta veći - oko 363 tisuće. Australske vlasti postigle su takav impresivan rezultat tako što su svaki put dosad zaustavile širenje virusa prije nego što je ono izmaknulo kontroli, pa prosječni dnevni broj novozaraženih nikad nije iznosio više od 20 na milijun stanovnika. 

Naravno, ključno je bilo to što je Australija zatvorila svoje granice na vrijeme, na početku pandemije, za razliku od Europe. Također, za razliku od SAD-a, ova otočna zemlja mogla se izolirati od ostatka svijeta mnogo učinkovitije. 

Od "tvrđave Australije" do "zatvora"

No više od godinu dana nakon početka ove strategije "nultog covida" stanovnici "tvrđave Australije" sad se osjećaju zarobljenima, frustracija i revolt sve su izraženiji, a pitanje koliko dugo još država može i treba štititi svoje građane jedne od drugih sve glasnije. 

Australci su dosad bili spremni "podnijeti ograničenja koja bi drugdje u demokratskom svijetu bila potpuno politički nemoguća", komentira Marc Stears, direktor Sydney Policy Laba na Sveučilištu u Sydneyju, za CNN.

Veću toleranciju na ovakve restrikcije ova otočna zemlja prije svega duguje "prilično dubokom kulturnom osjećaju da opasnost vreba s druge strane mora, a najbolje što Australija može učiniti u ovim trenucima je da se odvoji od svijeta", dodaje Stears.

Ali sada su sve češće usporedbe s mračnom australskom poviješću.

"Australija je bila kažnjenička kolonija i sad se opet tako osjećamo. Osjećamo se kao zatvorenici u ovoj zemlji", kaže 38-godišnja Genevieve Neve, koja se kao tinejdžerica s obitelji doselila iz Kalifornije, za CNN. 

"Ne možemo napustiti državu, ljudi ne mogu ući u Australiju ni izaći iz nje. Lockdown je postao periodična pojava i mislim da će nas to u konačnici skupo koštati", komentirao je još jedan Australac za američku televiziju.

Sydney produljio strogi lockdown do kraja kolovoza

"Zatvorene granice će imati ogromne posljedice na psihičko zdravlje ljudi", rekla je 34-godišnja Katerina Vavrinec, porijeklom iz Češke, i spominje da je veliki broj Australaca povezan s obiteljima koje žive u inozemstvu.

Jer dok se ostatak svijeta pomalo vraća u koliko-toliko normalan život - iako će to "novo normalno" u nizu zemalja značiti daljnje restrikcije za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli virus, odnosno nemaju covid-potvrde - milijuni Australaca ostaju zatvoreni u svojim domovima. 

Sydney je produljio masovnu karantenu, odnosno lockdown za još četiri tjedna - do 28. kolovoza, s mogućnošću da se i onda produlji. Razlog je što, iako je u najvećem australskom gradu lockdown uveden prije pet tjedana, nije polučio željeni rezultat. 

Stanovnici Sydneyja tako do kraja kolovoza neće smjeti izlaziti iz kuća osim radi rekreacije, kupovine namirnica, brige za članove obitelji i sličnih nužnih razloga. Svejedno se neće smjeti udaljavati od doma više od 10 kilometara.

Štoviše, pod lockdownom do nekidan nije bio samo milijunski Sydney već i Melbourne i Adelaide, s ukupno čak 13 milijuna ljudi - otprilike polovicom stanovnika Australije. Melbourne je završio sa svojim petim lockdownom od početka pandemije u srijedu, no ni tamo nisu dozvoljeni kućni posjeti, osim ako se radi o intimnom partneru. Najdulji lockdown u Melbourneu trajao je čak 112 dana prošle godine, do kraja listopada, a bio je jedan od najstrožih na svijetu. 

Glavni uzrok novog lockdowna - i njegovog neuspjeha da, barem zasad, zaustavi širenje epidemije - očito je širenje delta soja koje je od prošlog mjeseca izazvalo gotovo 3 tisuće potvrđenih slučajeva i devet smrti. Za druge zemlje to bi bile dobre brojke, no u Australiji predstavljaju zabrinjavajuće pogoršanje.

Vlasti poslale vojsku da kontrolira lockdown na ulicama

U toj zemlji je, naime, u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno samo oko tisuću i pol novih slučajeva i samo jedna smrt. A u srijedu su detektirana 253 nova slučaja u zemlji, najviše od kolovoza prošle godine. Savezna država Novi Južni Wales, kojoj Sydney pripada, imala je u četvrtak 239 novih slučajeva, što je dosadašnji rekord. 

Još je dramatičnija vijest da australska vlada šalje i vojsku na ulice kako bi pomogla održavati stroge epidemiološke mjere. Stotine vojnika koje će od ponedjeljka patrolirati ulicama Sydneyja, doduše, neće nositi oružje, ali mnogi Australci već kritiziraju ovu drakonsku mjeru, piše BBC. Australski savez odvjetnika nazvao je ovaj potez "zabrinjavajućim korištenjem vojske u liberalnoj demokraciji". 

"Naši su ljudi jedna od najsiromašnijih demografskih kategorija, a takvi kakvi jesu već se osjećaju izloženo i marginalizirano. Ne mogu si priuštiti plaćanje hipoteke, stanarine, hrane ili posla. Slanje vojske kako bi se provodio lockdown na ulicama bit će veliki problem za te ljude", rekao je za australsku televiziju SBS Steve Christou, načelnik okruga Cumberland, zapadnog predgrađa Sydneyja.

Otpor raste, izbili novi prosvjedi

Otpor oštrim mjerama već se prelio na ulice, pa su prošli vikend izbili žestoki prosvjedi u Sydneyju, Melbourneu i Brisbaneu, sa sloganima poput "Baci masku, podigni glas", "Probudi se, Australijo" i "Sloboda".

Ipak, malo je vjerojatno da će Australija drastično mijenjati svoju strategiju tako brzo, bilo iz epidemioloških ili političkih razloga. 

"Ovo je zemlja koja zatvara milijunske gradove zbog jednog, dva ili tri slučaja", komentira za CNN novinarka Sydney Morning Heralda Latika Bourke. Premijer Scott Morrison "neće htjeti riskirati veliko izbijanje (epidemije) ili opću cirkulaciju ovog virusa u zemlji, čak i ako su svi dobili cjepivo, barem prije izbora", dodaje ona.

Ali Australija ionako nije ni blizu zadovoljavajuće razine procijepljenosti. Štoviše, udio stanovnika cijepljenih barem jednom dozom iznosi manje od trećine - 32%. Udio cijepljenih s dvije doze iznosi pak samo 13.9%. Ovdje vrijedi napomenuti da ni Hrvatska ne stoji puno bolje od Australije - imamo samo 40% cijepljenih jednom dozom, dakle ni 10% više od Australije.

I tu, najvjerojatnije, treba tražiti uzroke dramatičnog kontrasta s Engleskom, zemljom s kojom je Australija i dalje službeno pod istom krunom. 

>> Engleska je prije 10 dana ukinula mjere. Što se dogodilo?

Podsjetimo, Engleska je prije desetak dana napravila drastičan zaokret i ukinula gotovo sve epidemiološke mjere, osim onih vezanih uz obaveznu samoizolaciju zaraženih i njihovih kontakata. Brojni Englezi su to nazvali "Dan slobode" nakon mjeseci manje ili više intenzivnih lockdowna.

Engleska se otvorila, ali slučajevi počeli padati 

No umjesto naglog rasta zaraženih koji je dotad imala i čiju daljnju eskalaciju su znanstvenici očekivali, broj novozaraženih je posljednjih dana počeo naglo padati. U prvom danu nakon ukidanja mjera u Velikoj Britaniji bilo je 39.538 novozaraženih, a nakon rasta na 43.404 prošle srijede, u nedjelju je broj pao na 28.652 nova slučaja.

Stručnjaci su zbunjeni ovakvim prekretom, ali mnogi ukazuju na izuzetno uspješnu kampanju cijepljenja u Velikoj Britaniji kao najizgledniji uzrok pada. Čak 55% Britanaca (uključujući djecu, koja se ne cijepe) primilo je obje doze cjepiva protiv covida-19, a njih čak 69% jednu dozu cjepiva. Pa ipak, to još uvijek nije dovoljno za stvaranje kolektivnog imuniteta - stručnjaci sad procjenjuju da će za njega, s obzirom na daleko veću zaraznost delta soja, trebati procijepljenost od 85% ili 90%. 

Stručnjaci, međutim, navode i druge moguće razloge: nakon završetka Europskog prvenstva u nogometu više nema tako masovnih okupljanja, iako su noćni klubovi opet otvoreni. Također, zbog lijepog vremena sve više ljudi boravi na otvorenim prostorima. Završila je i školska godina, pa učenici nisu u školama. 

"Postavlja se pitanje je li ovaj pad broja slučajeva stvaran odraz stope zaraženosti u društvu", upozorava liječnik Lawrence Young sa sveučilišta Warwick. Naime, moguće je da se građani manje testiraju jer, ako su pozitivni, čak i ako su cijepljeni, moraju ići 10 dana u karantenu – što često ne odgovara onima koji upravo kreću na godišnji odmor.

"Nemam jednostavan odgovor, nitko od nas nema", zaključuje liječnik Martin McKee s London School of Hygiene and Tropical Medicine.

I zaista, broj testiranih na dan pao je s 1.1 milijun 19. srpnja na 914 tisuća u srijedu. 

Slučajevi u Engleskoj posljednja dva dana ipak opet rastu

Uostalom, moglo bi biti prerano za slavlje. Broj slučajeva je ove srijede počeo ponovo rasti, a rast se nastavio i u četvrtak, s 30.871 slučajem. Još važnije, broj hospitaliziranih nastavio je rasti, pa se s 4016 pacijenata 15. srpnja popeo na 6034 u srijedu.

Kakav će daljnji trend biti, u ovom trenutku je vrlo teško predvidjeti. 

Na to upozorava i premijer Boris Johnson, kojeg su mnogi znanstvenici kritizirali za rizični eksperiment s otvaranjem koje može pospješiti razvoj novih sojeva.

"Vrlo je, vrlo važno da ne donosimo preuranjene zaključke. Građani i dalje moraju biti vrlo oprezni, što je i stav vlade", upozorio je Johnson u četvrtak.

>>Engleska živi bez mjera. Primjer za druge ili opasni eksperiment?

Unatoč svemu navedenom, ako se cjepiva pokažu učinkovitima u smanjivanju broja teškog oblika bolesti i smrti, čak i dok broj zaraza bilježi rekordan rast, Johnsonova bi odluka mogla biti izlaz iz najgore javnozdravstvene krize u posljednjih nekoliko desetljeća. 

U Australiji broj potpuno cijepljenih četiri puta manji nego u Engleskoj

No vratimo se na Australiju. Ova zemlja ne samo da ima više od četiri puta manje potpuno cijepljenih stanovnika od Velike Britanije već je i udio onih koji su stekli prirodni imunitet prebolijevanjem vjerojatno još manji od toga.  

Drugim riječima, Australija je sad zarobljenica svog početnog uspjeha. Druge zemlje stekle su daleko viši nivo kolektivnog imuniteta, bilo prebolijevanjem ili cijepljenjem, što su, nažalost, često platile visokim dankom u ljudskim životima.

Da se Australija sad potpuno otvori, kao što je to napravila Engleska, s ovako niskim udjelom cijepljenih, izgledni rezultat bila bi eksplozija virusa koji bi poharao populaciju bez imuniteta. I to virusa čija je aktualna varijanta, ponovimo, daleko zaraznija, a prema novom izvještaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, i s težim simptomima nego raniji sojevi. 

Zbog toga je i australski Grattan Institute u svom novom izvještaju zaključio da zemlja ne može priuštiti otvaranje prije nego procijepi bar 80% stanovništva, uključujući 95% starijih od 70% i kroničnih bolesnika koji su posebno ranjivi na covid-19.

“Nacionalni kabinet sada mora ići oprezno. S jedne strane, ne možemo prerano napustiti strategiju nulte stope covida i riskirati nesreću koju smo do sada izbjegavali. No, s druge strane, ne možemo neograničeno ostati zazidani unutar tvrđave Australija, odsječeni od ostatka svijeta i povremeno odsječeni jedno od drugog", ističu autori ovog izvještaja, stručnjaci za javne politike.

Uvođenje cjepiva u Australiju bio je "kolosalni neuspjeh" jer vlada nije kupila dovoljno cjepiva, pa će državne granice vjerojatno ostati zatvorene barem do početka 2022. godine, priznao je ovog tjedna i bivši premijer Malcolm Turnbull, koji je na vlasti bio od 2015. do 2018. godine, za BBC.

 >> Australija je svako malo u lockdownu. Zašto?

Izgleda da je upravo početni uspjeh u kontroliranju epidemije kumovao pretjeranoj ležernosti i sporosti australske vlade u nabavci cjepiva i građana u cijepljenju.

Nisu nabavili dovoljno cjepiva, a problemi s AstraZenecom su dodatno potkopali kampanju

Morrisonova vlada nije kupila dovoljno cjepiva, osiguravši samo obilnu opskrbu dozama AstraZenece, premda postoji veliko kolebanje oko tog cjepiva, bez dovoljne narudžbe drugih cjepiva, dodao je Turnbull. 

Upravo je medicinska preporuka da se osobe mlađe od 50 godina radije cijepe Pfizerovim nego AstraZenecinim cjepivom, zbog utvrđene pojave rijetkih slučajeva krvnih ugrušaka, dovela do toga da je australska vlada odustala od masovne nabavke AstraZenecinog cjepiva i početnog cilja ekspresnog postizanja kolektivnog imuniteta cijepljenjem do listopada ove godine.

Nakon toga su zdravstvene službe građanima radije preporučivale Pfizerovo cjepivo, ali njega je Australija nabavila daleko manje. 

Podsjetimo, iako dosad provedene studije daju različite rezultate, Pfizerovo i Modernino mRNA cjepivo se uglavnom pokazalo dosta učinkovitijim protiv zaraze i simptomatske infekcije delta sojem, koji sada dominira gotovo cijelim svijetom, nego AstraZenecino cjepivo.

Prema nedavnoj analizi Engleske agencije za javno zdravlje (PHE), Pfizer/BioNTechovo cjepivo učinkovito je 88% protiv simptomatske bolesti, odnosno 96% protiv hospitalizacije od delta varijante, dok je AstraZenecino cjepivo samo 60% učinkovito protiv simptomatske bolesti - ali je zato 93% učinkovito u zaštiti od hospitalizacije.

Ipak, prema podacima iz Izraela s početka srpnja, Pfizerovo cjepivo sad pruža samo 64% učinkovitosti u zaštiti od simptomatske infekcije. A prema najnovijim podacima, taj je postotak pao na samo 39% - no zaštita protiv hospitalizacije je i dalje visoka, na 88%.

Otvaranje bi u Australiji izgledalo daleko drukčije nego u Engleskoj

Do sada je potpuno cijepljeno samo oko 17 posto Australaca starijih od 16 godina, pa je glavni regulator za lijekove u zemlji tijekom vikenda promijenio preporuku da potakne šire uzimanje AstraZenecinog cjepiva.

Premijer Morrison je prije nekoliko mjeseci rekao da bi se cilj ostvarenja kolektivnog imuniteta cijepljenjem mogao ostvariti sredinom 2022. godine, ali "zbog mnogih neizvjesnih okolnosti" ovog mjeseca je povukao to obećanje i priznao da nije sigurno da će se isto dogoditi ni do Božića 2022.

"U nekom smislu smo zarobljenici vlastitog uspjeha", priznao je i sam Morrison. I to bi svakako trebala biti pouka za druge zemlje. Otvaranje poput onog koje je napravila Engleska neizvjestan je potez čiji rezultati će prije svega ovisiti o tome koliki dio stanovništva je prije toga stekao imunitet, bilo cijepljenjem ili prebolijevanjem virusa.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.