DRŽAVE članice Europske unije razmatraju uvođenje strožih ograničenja i dodatnih provjera za ruske diplomate kao odgovor na niz hibridnih napada diljem Europe. Kretanje i aktivnosti ruskih diplomata već su pod pojačanim nadzorom, a prema pisanju Euronewsa, nove mjere mogle bi postati dio idućeg paketa sankcija EU-a.

Sumnje na sabotažu i diplomatske napetosti

Zabrinutost je porasla nakon nekoliko incidenata za koje se sumnja da su povezani s Rusijom. Estonska služba unutarnje sigurnosti utvrdila je da je požar u pogonu obrambene tvrtke Milrem Robotics u Tallinnu, podmetnut u noći s 14. na 15. kolovoza, bio sabotaža koju su naručile ruske obavještajne službe.

Njemačka je početkom kolovoza izravno optužila Rusiju za hibridni napad u zračnoj luci Leipzig. Kao odgovor, njemačke vlasti najavile su zatvaranje ruskog generalnog konzulata u Bonnu i Ruske kuće u Berlinu.

Prošlog je mjeseca i Mađarska protjerala deset ruskih diplomata te ih optužila za "neprihvatljivo" ponašanje prema Bečkoj konvenciji iz 1961. godine. Moskva je na taj potez odgovorila protjerivanjem mađarskih diplomata.

Postojeći mehanizmi i moguća postroženja

Rasprave, koje su u početnoj fazi, nadovezuju se na mehanizam uveden prošle godine u sklopu 19. paketa sankcija. Prema tom pravilu, ruski diplomati koji rade u EU moraju obavijestiti vlasti o planiranom putovanju u drugu državu članicu ili tranzitu najmanje 24 sata prije ulaska.

Obveza se odnosi na diplomatske i konzularne predstavnike svih razina, uključujući administrativno, tehničko i pomoćno osoblje te članove njihovih obitelji.

Iako je taj sustav vlastima omogućio bolji uvid u kretanje ruskih diplomata, on sam po sebi ne ograničava putovanja. Države članice imaju mogućnost uvesti i strožu proceduru, prema kojoj ruski diplomati moraju zatražiti dozvolu za tranzit. Ako im se zahtjev odbije, ne smiju prijeći granicu. Tu su mjeru do sada primijenile samo dvije zemlje.

Pravni okvir i budući koraci

Glasnogovornik Europske komisije izjavio je kako su iskustva s postojećim sustavom još ograničena, s obzirom na to da je na snazi tek od siječnja 2026. godine. Prema navodima Euronewsa, rasprave u Bruxellesu morat će uskladiti sigurnosne potrebe s odredbama Bečke konvencije.

Taj dokument, koji se smatra jednim od najvažnijih postignuća međunarodnog prava, jamči diplomatskim predstavnicima široka prava i zaštitu u obavljanju njihovih dužnosti.