GORIVO iz Južne Koreje stiže u Rusiju, dijelom i na tankerima pod sankcijama, u trenutku dok se Moskva zbog rata u Ukrajini suočava s nestašicom zaliha. Analiza lučkih zapisa i podataka o praćenju brodova pokazuje da je tijekom srpnja i kolovoza iz nekoliko južnokorejskih luka na sedam tankera utovareno više od 176.000 tona goriva, uglavnom dizela. Ti su brodovi ukupno 14 puta isplovili prema ruskom Dalekom istoku, piše The Guardian.

Sankcionirani tankeri u korejskim lukama

Tri od sedam korištenih brodova bila su pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Jedan od njih teret je preuzeo prijenosom s broda na brod u južnokorejskim vodama. Takva se metoda može koristiti za prikrivanje porijekla tereta i omogućuje brodovima da izbjegnu pristajanje u lučke terminale.

"Šokantno je da su tankeri pod sankcijama Europske unije ukrcali gorivo u južnokorejskim lukama i prevezli ga u Rusiju", rekao je Isaac Levi, analitičar iz finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA). "Time se potkopava režim sankcija i potpora Južne Koreje Ukrajini."

Politika Seula između Kijeva i Moskve

Seul je Ukrajini poslao humanitarnu pomoć i neubojitu vojnu opremu poput kaciga, pancirki i vozila za razminiranje. U 2023. godini obećao je i 2,3 milijarde dolara potpore, većinom u obliku zajmova. Unatoč tome, Južna Koreja dugo pokušava balansirati između podrške Ukrajini i želje za poboljšanjem odnosa s Rusijom.

Tijekom cijelog rata Seul je odbijao izravno slati oružje Kijevu, što je u skladu s praksom da ne isporučuje ubojito oružje zemljama u sukobu. Moskva je pokazala interes za obnovu odnosa s Južnom Korejom, uključujući i trgovinske veze.

Iako trgovina gorivom uključuje brodove koje su sankcionirali neki zapadni partneri Seula, čini se da se time ne krše južnokorejski zakoni. Mjere koje je Južna Koreja uvela protiv Rusije uglavnom se odnose na kontrolu izvoza robe poput industrijskih strojeva, elektronike i vozila.

Ipak, zbog ovih pošiljki Seul riskira da ga se percipira kao slabu kariku u naporima Zapada da izvrši pritisak na Rusiju. Istovremeno su odnosi s Kijevom napeti zbog prebacivanja dvojice sjevernokorejskih ratnih zarobljenika u Južnu Koreju, što je Seul planirao zadržati u tajnosti. U južnokorejskim lučkim zapisima nije navedeno tko je vlasnik ili prodavač goriva.

Kretanje spornih brodova

Najveći prijevoznik, sankcionirani brod Layla, dvaput je plovio iz jugoistočne luke Ulsan prema Vladivostoku - 19. srpnja i 10. kolovoza - i prevezao ukupno 57.000 tona dizela. Prilikom prvog putovanja južnokorejskim je vlastima kao odredište prijavio Vladivostok, ali je drugi put naveo Niigatu u Japanu.

Drugi sankcionirani tanker, Astoria, koji plovi pod ruskom zastavom i pod sankcijama je i Australije, 1. kolovoza je u Ulsanu utovario gotovo 11.000 tona goriva. Kao odredište je prijavio Japan, ali je potom otplovio za Vladivostok.

Treći sankcionirani tanker, Chongchon, uopće nije pristao u luku. Početkom kolovoza preuzeo je oko 26.000 tona goriva s nesankcioniranog tankera Celeste I na sidrištu kod južnokorejske luke Yeosu. Nakon toga se uputio prema Vladivostoku, iako je kao odredište prijavio Singapur. Vlasnici i upravitelji četiriju tankera nisu odgovorili na upite za komentar.

Ruska potreba za uvozom goriva

Ruski kapaciteti za preradu nafte ozbiljno su smanjeni zbog ukrajinskih napada dronovima. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, prerada u ruskim rafinerijama pala je u lipnju na najnižu razinu u više od 20 godina.

Proizvodnja dizela manja je za gotovo 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) tvrdi da je Moskva prisiljena uvoziti naftne derivate kako bi opskrbila svoj ratni stroj.

Prema podacima tvrtke za pomorsku analitiku Kpler, među kupcima su bili Rosneft, ruska državna naftna kompanija pod sankcijama UK-a, SAD-a, EU-a i Australije, te NNK, ruska naftna grupa. Vlasnik NNK-a Eduard Khudainatov i jedna od tvrtki grupe, NNK-Oil, pod britanskim su sankcijama.

Južna Koreja kao ključni dobavljač

U kolovozu je Rusija morskim putem uvezla 368.000 tona naftnih derivata, što je sedam puta više nego prethodnog mjeseca i najveća mjesečna količina od početka invazije na Ukrajinu. Južna Koreja u tome je sudjelovala sa 112.000 tona, odnosno 31 posto, i po količini je bila odmah iza Indije.

Utovar u južnokorejskim lukama počeo je naglo rasti u srpnju. To se dogodilo upravo u vrijeme kada je predsjednik Lee Jae Myung na samitu NATO-a u Turskoj obećao 100 milijuna dolara za obnovu Ukrajine. Istraživanje jedne trgovinske udruge iz 2025. pokazalo je da je gotovo 80 posto južnokorejskih tvrtki koje su prestale izvoziti u Rusiju nakon početka rata otvoreno za nastavak trgovine.