Ilustracija: Arhiva

PRIJE ne tako mnogo vremena, veliki udio vlasništva banaka iz Europske unije u hrvatskom bankarskom sektoru se smatrao dobrim pokazateljem za makroekonomsku stabilnost Hrvatske. No, kako se eurozona "trese" zbog dužničke krize, a ovog tjedna je i propala jedna mala hrvatska banka, tako će se početi osjećati negativan utjecaj stranih banaka na hrvatski bankarski sektor, piše Financial Times.

Pišu kako bi hrvatske banke koje imaju vlasnike iz EU, u narednim mjesecima mogle suočiti s padom kvalitete imovine, kao i moći kreditiranja, osobito ako kriza pogodi talijanske banke. FT dodaje kako UniCredit i Intesa SanPaolo kontroliraju dvije najveće hrvatske banke, koje zajedno čine gotovo 50 posto aktive, te da je Italija najveći trgovinski partner Hrvatske. Hrvatski stručnjaci ističu da je zagrebačka podružnica banke UniCredit gotovo potpuno povezana sa austrijskom, a ne talijanskom podružnicom, te da donosi relativno visok profit s obzirom na malen udio u ukupnoj imovini UniCredita.

Ni Austrijanci više neće moći davati zajmove

"Potpuno smo isfinancirani za sljedeću godinu", kazali su iz zagrebačke UniCredit grupe te dodali da su potpuno povezani sa austrijskom CEE grupom, a ne sa Italijom. No, Financial Times podsjeća da su austrijske financijske vlasti ovog tjedna od njihovih banaka zatražile da snize količinu zajmova u centralnoj i istočnoj Europi kako bi sačuvali austrijski kreditni rejting AAA.

Zbog toga bi banke vlasnice mogle krenuti u prodaju na manjim tržištima, ukoliko pronađu kupce koji imaju dovoljno novca. FT piše kako je u Hrvatskoj bilo nekoliko konsolidacija banaka kroz spajanja, no da u posljednje tri godine, do ovog tjedna, niti jedna banka nije propala. Podsjećaju da je ovog tjedna propala jedna od rijetkih preostalih banaka u hrvatskom vlasništvu, no dodaju i da je Credo banka držala samo 0,44 posto udjela u aktivi.

Čak 48 posto aktive u talijanskom vlasništvu

Agencija za kreditni rejting je u svome novom izvještaju napisala da je hrvatski kreditni rejting BBB- u pitanju zbog tri najvažnija razloga. Prvi je taj što talijanske banke posjeduju oko 48 posto ukupne hrvatske bankarske aktive, što je najveća izloženost jednog bankarskog tržišta istoj vlasničkoj bazi. Drugi je što je Hrvatska od svih zemalja regije najviše izložena stranim kreditnim rizicima, s ukupnim stranim potraživanjima u iznosu od preko 52 posto BDP-a. Treći je što su bankarski sektori Hrvatske, Bugarske, Srbije i Rumunjske najviše povezani sa bankama iz Grčke i Italije.

Upozoravaju da su ostale tri države više izložene Grčkoj, što samo po sebi nije dobro, ali su i uravnoteženije. Na primjer, Srbija je 21,5 posto talijanska, 17,9 posto austrijska i 17,3 posto u vlasništvu grčkih banaka. Bugarska je snažno izložena Grčkoj sa 25 posto vlasništva nad njihovim bankama. FT piše da su hrvatski bankari, koji se u prošlosti nisu trebali brinuti zbog grčkih banaka, sada moraju zabrinuti zbog izloženosti Italiji, koja je snažno opterećena dugovima.

Talijanski UniCredit, koji u posljednje vrijeme trpi velike gubitke, se pokušava izvući preko ambicioznog plana povećanja kapitala. Balkanski bankari su pozdravili takav potez. "UniCredit je odlučio tražiti povećanje kapitala za 7,5 milijardi eura kako bi ponovno počela rasti", kazao je jedan menadžer iz regije koji radi u austrijskoj banci te dodao kako pozdravlja takav potez i želi im sreću.