POLITIKA proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana jedan je od manje spornih aspekata njemačke vanjske politike. To se neće promijeniti ni nakon izbora koji se održavaju sutra, piše Deutsche Welle.

Od sedam stranaka koje imaju šansu ući u 21. saziv Bundestaga, njih pet u svojim izbornim programima naglašava da je proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana povijesna nužnost i strateški interes Njemačke. Taj su stav stranke konkretizirale i u svojim izbornim programima.

Aktualna vlada Olafa Scholza od samog je dolaska na vlast prije nešto više od tri godine uspostavila funkciju posebnog vladinog izaslanika za zapadni Balkan, koju je obnašao Manuel Sarrazin iz stranke Zeleni. Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz nekoliko je puta boravio na Balkanu, posljednji put prošlog ljeta, kada je u Srbiji s tamošnjim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarao o eksploataciji litija.

Pomaknuli stvari s mrtve točke

U svom izbornom programu SPD se hvali da je tijekom njegova mandata proces proširenja, nakon godina stagnacije, pokrenut s mrtve točke. "Politika proširenja EU instrument je velike transformativne moći, ali i geopolitička nužnost. Mi smo ovu politiku revitalizirali. Ona je bila i jest motor mira, demokracije, vladavine prava i prosperiteta u Europi. Želimo nastaviti ovu uspješnu priču i iskoristiti priliku kako bismo podržali naše europske susjede i pratili ih u procesu trajne demokratske transformacije, ali i kako bismo spriječili druge aktere da zamijene EU. Zalažemo se za brzi prijem država zapadnog Balkana", stoji u izbornom programu SPD-a, bez navođenja na koje se "druge aktere" misli. U razgovorima s predstavnicima SPD-a spominju se Rusija, Kina i Turska.

"Kroz opipljiv napredak u procesu proširenja, kao što je pristup zajedničkom tržištu, ljudi bi trebali osjetiti da se članstvo u Europskoj uniji isplati", navodi se u izbornom programu SPD-a. Misli li se pritom na neku vrstu postupnog ulaska u Uniju?

U sljedećem odlomku spominju se i Ukrajina i Moldavija, kojima treba omogućiti put u euroatlantske integracije. No, njemački socijaldemokrati zalažu se za očuvanje standarda kada su u pitanju prepreke za ulazak u EU. "Za nas je jasno da se o demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava ne može pregovarati. Kopenhagenski kriteriji uvijek moraju biti ispunjeni", zaključuje se.

Podrška demokratskim procesima i vladavini prava

I dosadašnji partner SPD-a, stranka Zeleni, prema svom će se izbornom programu snažno zalagati za proširenje Europske unije. "Proširenje EU uspješna je priča i u našem je geopolitičkom interesu. Podržavamo želju država zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije da pristupe EU, pod uvjetom da sve zemlje kandidatkinje zadovolje potrebne kriterije", navodi se u programu. Nadalje se izričito ističe potreba davanja podrške onim snagama u zemljama kandidatkinjama koje se zalažu za demokraciju i ljudska prava.

"Vidimo hrabre i neumorne napore proeuropskih, demokratskih snaga, primjerice u Gruziji, Srbiji i drugim zemljama s perspektivom pristupanja. Podržavamo takve inicijative, koje su ključne za ostvarenje budućnosti ovih zemalja u EU", kažu Zeleni. Nadalje se spominje Armenija, koju treba podržati u borbi protiv "ruske destabilizacije". Zeleni vjeruju i u obnavljanje pregovora s Turskom o pristupu u EU, no to, kako se navodi, dolazi u obzir samo u slučaju "vjerodostojne promjene kursa na području demokracije, vladavine prava i zaštite manjina".

Mogući sukob između kancelarskog ureda i ministarstva vanjskih poslova

Nikola Xaviereff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) upravo ovdje vidi mogući sukob u slučaju da buduću vladu formiraju demokršćani i Zeleni, što se spominje kao jedna od opcija. "U slučaju da Zeleni nastave voditi ministarstvo vanjskih poslova, nejasno je hoće li tenzije s CDU-ovom logikom vanjske politike prema Srbiji rezultirati novim problemima, kako bilateralno tako i u oblikovanju generalnog pristupa Balkanu i EU proširenju", rekao je Xaviereff za DW. Unija CDU/CSU pragmatičnije gleda na pitanje litija i prosvjeda civilnog društva nego Zeleni.

Također, mogući manji partner u nekoj budućoj vladi, Liberalno-demokratska stranka (FDP), nakon SPD-a i Zelenih, treća je stranka koja je sudjelovala u radu posljednje vlade i također se snažno zalaže za prijem zemalja zapadnog Balkana uz "ispunjenje kopenhagenskih kriterija". FDP, koji se snažno zalaže za potrebe gospodarstva, pa tako i za potrebe tržišta rada, želi proširiti tzv. balkansko pravilo, uvedeno početkom 2016., preko kojeg je već više od 100.000 radnika sa zapadnog Balkana doselilo u Njemačku.

Migracije će, kako kaže Xaviereff, igrati važnu ulogu u odnosima buduće njemačke vlade i zemalja zapadnog Balkana. "Pitanje migracija bit će važno u dva smjera: suzbijanje ilegalne migracije i regrutiranje nisko i visoko kvalificiranih radnika za potrebe njemačkog tržišta rada", kaže Xaviereff. On ukazuje i na to da će tema ovogodišnjeg Berlinskog procesa, koji ulazi u drugo desetljeće, biti migracijski tokovi.

EU članstvo "light"?

Kršćansko-demokratska unija CDU/CSU, politička snaga koja će najvjerojatnije nakon 23. veljače sastavljati vladu, također je za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, ali primjećuje da je još mnogo posla neobavljeno. Ističe važnost Berlinskog procesa, projekta integracije zemalja zapadnog Balkana koji je prije deset godina pokrenula CDU-ova kancelarka Angela Merkel.

No, Unija CDU/CSU uvodi ideju međufaza pristupa Europskoj uniji, pri čemu je naglasak na ekonomskoj, a manje na političkoj integraciji. "Pristupanje zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine i Republike Moldavije u našem je sigurnosnom i geopolitičkom interesu. Stoga predlažemo međufaze za zemlje kandidatkinje koje još ne ispunjavaju sve uvjete za pristupanje, ali hrabro provode reforme prema članstvu", stoji u programu CDU/CSU-a. Dakle, opet neka vrsta "EU članstva light", što su kandidatkinje već više puta odbacile.

AfD i BSW protiv proširenja

Među strankama koje imaju izgleda ući u Bundestag, ali malo izgleda da sudjeluju u radu vlade, nalazi se i stranka Ljevica. Ona se i ranije zalagala za izjednačavanje standarda, posebice socijalnih, na području cijele Europske unije.

Novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht i desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) u potpunosti odbacuju proširenje EU, svaki iz vlastitih razloga.