UOČI sutrašnjih prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, ispitivanja javnog mnijenja i dalje vide demokršćansku Uniju CDU/CSU i njezinog kancelarskog kandidata Friedricha Merza kao favorite, no rezultati pokazuju da bi sastavljanje vlade moglo biti dugo i mukotrpno.

Nekoliko ispitivanja javnog mnijenja objavljenih jučer pokazuje različite rezultate koji bi doveli do različitih mogućnosti stvaranja koalicija nakon izbora.

Unija CDU/CSU po ispitivanju instituta Forsa može računati s potporom 29 posto birača. U ispitivanju instituta Allensbach, načinjenog za nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Unija može računati s čak tri postotna boda više.

U trećem ispitivanju objavljenom na javnom servisu ZDF, Uniju je podržalo 28 posto ispitanih. Sva tri ispitivanja su obavljena na sličnom uzorku od 1500 ispitanih i polaze od mogućih odstupanja od tri posto, što konačni ishod i posebice mogućnosti poslijeizbornih koalicija čini vrlo otvorenima.

Dakle, ovo su postotci Unije CDU/CSU u posljednjim anketama:

• Institut Fors - 29 posto
• Frankfurter Allgemeine Zeitung - 32 posto
• ZDF - 28 posto

CDU strahuje od "minus 30"

Ovisno o ispitivanju, Uniji bi bio potreban samo jedan koalicijski partner ili dva, što bi zbog razlika u mnogim političkim pitanjima bilo vrlo mukotrpno.

Spiegel Online analizira kako unutar demokršćanske Unije već vlada strah od "minus 30", tj. svakog rezultata ispod 30 posto. To bi, kako smatra Spiegel, oslabilo pozicije kancelarskog kandidata i predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza.

Mnogi procjenjuju da je upravo njegov riskantan potez, da prije nekoliko tjedana uz pomoć glasova Alternative za Njemačku (AfD) progura zakone za ograničenje migracija, aktivirao do tada neodlučne birače da svoj glas daju nekoj od stranka lijevo od centra.

Prosvjedi protiv suradnje s AfD-om

U danima nakon Merzove sporne inicijative u Bundestagu, stotine tisuća ljudi je diljem Njemačke izišlo na ulice prosvjedujući protiv suradnje stranaka centra s desno-populističkim AfD-om.

Time se djelomice opravdava i oporavak stranke Ljevica koja se još prije nekoliko tjedana u ispitivanjima nalazila ispod izbornog praga od pet posto, a sada je u ispitivanjima stabilno iznad praga, u nekim ispitivanjima čak i na osam posto.

Cilj Unije je stoga rezultat iznad 30 posto kako bi bilo moguće stvaranje stabilne tzv. velike koalicije sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD) aktualnog kancelara Olafa Scholza.

Iako je demokršćanska oporba protekle tri godine bila stalni kritičar rada vlade socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja se zbog stalnih unutarnjih svađa početkom studenog i raspala, Unija još uvijek najviše dodirnih točaka, pogotovo u osjetljivom političkom pitanju smanjenja nereguliranih migracija, ima upravo sa SPD-om.

Pistorius u anketama bolje stoji od Scholza

SPD bi u slučaju ulaska u koaliciju, kako se procjenjuje, poduzeo neke kadrovske promjene, pri čemu se uglavnom cilja na odlazak sadašnjeg kancelara Scholza s vodećih pozicija, i to zbog njegove nepopularnosti među biračima. Mnogo bolje rezultate u ispitivanjima bilježi sadašnji ministar obrane Boris Pistorius za kojeg se procjenjuje da bi u mogućoj "velikoj koaliciji" mogao igrati važnu ulogu.

Teoretski je moguća i koalicija sa Zelenima koji se, slično SPD-u, u ispitivanjima kreću oko 15 posto potpore birača. No protivnik suradnje sa Zelenima, predsjednik manje stranke u demokršćanskoj Uniji, bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder, već tjednima vodi manje ili više otvorenu neprijateljsku kampanju. "Sa mnom na čelu CSU-a neće biti koalicije sa Zelenima", ponovio je Söder u više navrata.

Više dodirnih točaka demokršćani imaju s liberalima iz FDP-a za koje je međutim trenutno upitno hoće li uopće ući u novi, 21. saziv Bundestaga. Liberali posljednjih dana pokušavaju uvjeriti birače da je upravo koalicija Unije, SPD-a i FDP-a najbolje rješenje za zemlju iako se upravo zbog svađe SPD-a i FDP-a zadnja vlada i raspala.

Konačne koalicijske konstelacije ovise i o tome hoće li novoosnovanoj stranci Savez Sahra Wagenknecht (BSW), ljevičarsko-populističkoj stranci proizišloj iz stranke reformiranih komunista Ljevica, uspjeti ulazak u Bundestag.

Hoće li populisti biti dio buduće vlade?

Iako populističke stranke ljevice i desnice, poput AfD-a, koji se već mjesecima u ispitivanjima javnog mnijenja kreće oko stabilnih 20 posto, najvjerojatnije neće biti dio buduće vlade, od njihovog uspjeha ili neuspjeha ovisi i kako će izgledati budući kabinet vjerojatnog kancelara Friedricha Merza.

Nakon sporne suradnje s AfD-om prilikom glasanja u Bundestagu, kancelarski kandidat Unije CDU/CSU Friedrich Merz ne propušta priliku javno istaknuti, a to se odnosi i na brojna TV sučeljavanja posljednjih dana, kako je nakon izbora "isključena" suradnja a AfD-om.

Iako se nakon govora američkog potpredsjednika JD Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji proteklog vikenda predizborna rasprava pomaknula u smjeru vanjske politike i položaja Njemačke u novonastalim međunarodnim konstelacijama, glavna tema predizbornih sučeljavanja je ostalo pitanje smanjenja migracija i gospodarskog oporavka Njemačke.

Friedrich Merz je najavio da će u slučaju da mu izborni rezultat otvori mandat za sastavljanje vlade nastojati formirati učinkovitu vladu do Uskrsa koji ove godina pada 20. travnja, što znači nešto manje od dva mjeseca nakon izbora.