PREMA istraživanju Eurobarometra koje je naručila Europska komisija, građani Hrvatske najmanje vjeruju u neovisnost nacionalnog pravosuđa od svih 28 članica. Eurobarometar je u siječnju ove godine proveo istraživanje na temu “Percepcija neovisnosti nacionalnog pravosuđa u EU među općom javnošću”, čiji su rezultati objavljeni ovih dana, a htjelo se saznati kako ispitanici u svojim zemljama vide rad pravosuđa, te kako objašnjavaju pozitivne i negativne razloge za svoju percepciju.

Diljem EU ispitano je više od 26 tisuća stanovnika iz svih slojeva društva, a rezultati za Hrvatsku - u kojoj je ispitano tisuću stanovnika - su poražavajući. Samo je 23 posto ispitanika iz Hrvatske ocijenilo da je stanje u hrvatskom pravosuđu dobro, što je najmanji postotak u cijeloj EU. Hrvatska je tako u još jednoj kategoriji na samom začelju EU, a na drugom mjestu po najlošijim ocjenama za nacionalno pravosuđe su Slovaci (29 posto ih smatra da je stanje dobro) i Bugari (30 posto). Nasuprot tome se nalaze države poput Danske, u kojoj 86 posto ispitanika nacionalno pravosuđe smatra dobrim, te Finska (82 posto) i Austrija (81 posto).

Hrvati ne samo da u najvećem postotku u EU smatraju nacionalno pravosuđe lošim, nego u najvećem postotku - 35 posto - smatraju da je neovisnost pravosuđa loša. Po mišljenju građana RH naše pravosuđe niti je neovisno niti dobro funkcionira. Rezultati Eurobarometrova istraživanja su još više zabrinjavajući ako se u obzir uzme da je nacionalna percepcija neovisnosti hrvatskog pravosuđa u odnosu na prošlogodišnje istraživanje iste vrste pala za 9 posto, tj. Hrvati su uvjereni da se stanje u domaćem pravosuđu pogoršava. I u tome je Hrvatska rekorder u negativnom kontekstu jer je riječ o najvećem procentualnom padu u nacionalno pravosuđe u cijeloj EU.

Politički i ekonomski utjecaji kao najveći problemi za neovisnost hrvatskog pravosuđa

Kada je pak riječ o razlozima za takvo mišljenje o domaćem pravosuđu, ispitanici iz Hrvatske su istaknuli da je ključni problem politički utjecaj, što smatra 87 posto ispitanika. Za usporedbu, u Danskoj, čiji građani imaju odlično mišljenje o svojem pravosuđu, čak 62 posto ispitanika smatra da političari nemaju nikakvog utjecaja na nacionalno pravosuđe, dok to tvrdi tek 15 posto ispitanika iz Hrvatske.

No, pored političkih utjecaja na pravosuđe, ispitanici iz Hrvatske kao dodatni problem navode pritiske ekonomskih i drugih lobija, te samo 15 posto ispitanika smatra da oni nemaju nikakav utjecaj na odluke sudaca. U Danskoj je u to uvjereno pak 59 posto ispitanika. Dapače, Hrvatska je jedina članica EU u kojoj je više od pola ispitanika, preciznije 54 posto, navelo ekonomske utjecaje kao razlog svoje loše ocjene domaćeg pravosuđa.

Ovi rezultati pokazuju i da je Hrvatska izvan prevladavajućih trendova u Europskoj uniji, s obzirom na to da 56 posto sveukupnog broja ispitanika dalo dobre ocjene svojem nacionalnom pravosuđu, te da je u 17 članica EU više od pola ispitanika pozitivno ocijenilo svoje nacionalno pravosuđe. I u objašnjenju svoje loše ocjene Hrvati se razlikuju od većine ostalih ispitanika - u Hrvatskoj se kao glavni razlozi za loše funkcioniranje pravosuđa navode politički i ekonomski utjecaji, dok se u većini ostalih članica u kojima postoji negativna percepcija neovisnosti i funkcionalnosti nacionalnog pravosuđa navode status i plaće sudaca. Hrvati, dakle, misle da su hrvatski suci dobro plaćeni, te da to nije ključni problem što loše rade svoj posao.