Foto: Hina

HRVATSKA ekonomija porasla je u drugom kvartalu za 3,4 posto, prema sezonski prilagođenim podacima, no to nas nikako ne svrstava u skupinu zemalja s najvećim rastom, kako je ustvrdio premijer Plenković na posljednjoj sjednici Vlade.

Nakon šestogodišnje recesije, ekonomija se počela blago oporavljati, no u tom oporavku znatno smo zaostajali za zemljama EU, a pogotovo za usporedivim zemljama istoka Europe.

Istok Europe i dalje snažno raste

Da bismo shvatili da se Hrvatska i dalje kao puž vuče za usporedivim zemljama, dovoljno je pogledati tablicu Eurostata iz koje je vidljivo da je Češka u drugom kvartalu imala godišnji rast od 4,5 posto, Rumunjska 5,7 posto, Poljska 4,4 posto, Latvija 4,8 posto...

Osim što i sada ostvaruju veći rast, sve te zemlje su znatno prije Hrvatske izašle iz recesije, a neke poput Poljske, gotovo da nisu ni osjetile globalnu krizu.

No, ono što zabrinjava, još i više nego (pre)slabi rast, politika je Vlade, koja očito pozitivan ekonomski ciklus ne namjerava iskoristiti za transformaciju ekonomije, smanjenje javnog duga i promjene funkcioniranja državne administracije, već će nastaviti istom politikom kakvu su vodile sve vlade u posljednjih 20 godina - javnim novcem kupovat će svoj ostanak u foteljama.

Stigle su tako odluke o povećanju povlaštenih mirovina, dizanju osnovica plaća u državnim službama, odustalo se od ukidanja županija, planira se nacionalizacija INA-e itd.

Javni dug, o kojem se sada manje priča, jer je ekonomija u porastu, i dalje se vrti oko 300 milijardi kuna i prikazan kao postotak BDP-a daleko je veći nego u zemljama s kojima se možemo uspoređivati.

Vodimo po visini javnog duga

Hrvatska je prošlu godinu završila s javnim dugom od 83,7 posto BDP-a, dok je on u Češkoj iznosio tek 37,9 posto, u Slovačkoj 51,9 posto, Poljskoj 52,8 posto, Mađarskoj 73,9, a Sloveniji 79,7 posto BDP-a.

Možemo podsjetiti i na podatke iz lipnja ove godine prema kojima je Hrvatska postala druga najsiromašnija članica EU.

Po BDP-u po stanovniku sustigla nas je čak i Rumunjska, nekad vrlo siromašna zemlja, a po stvarnoj individualnoj potrošnji su nas čak i prestigli.

Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja pokazuje blagostanje kućanstava - tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi prošle godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.