SUOČEN s nizom poteškoća, uključujući prometne gužve i slijeganje tla u glavnom gradu Teheranu, Iran razmatra drastično rješenje: premještanje prijestolnice na novu lokaciju na Omanskom zaljevu.

Premda se ideja o premještanju glavnog grada nekoliko puta pojavila od islamske revolucije 1979., prijedlozi su brzo odbačeni kao nerealni zbog ogromnih financijskih i logističkih prepreka.

No, reformistički predsjednik Masud Pezeškian, koji je stupio na dužnost u srpnju, nedavno je ponovo oživio zamisao, istaknuvši sve veće izazove u Teheranu.

Oni uključuju prometne gužve, nestašice vode, loše upravljanje resursima, izuzetno zagađenje zraka kao i slijeganje, odnosno postupno propadanje tla zbog prirodnih procesa ili ljudske aktivnosti.

Glasnogovornica vlade Fatemeh Mohadžerani je kazala da vlasti proučavaju moguće premještanje.

"Regija Makran se ozbiljno uzima u obzir", dodala je, no nije pružila nikakav vremenski okvir.

Makran je uglavnom nerazvijeno obalno područje na Omanskom zaljevu u siromašnoj južnoj pokrajini Sistan i Balučistan te u dijelu susjedne pokrajine Hormozgan.

Regija se u više navrata spominjala kao favorit za eventualno premještanje prijestolnice.

"'Izgubljeni raj' Makrana mora biti pretvoren u buduće gospodarsko središte Irana i regije", kazao je ministar vanjskih poslova Abas Arakči u nedjeljnom govoru.

Pezeškian je u rujnu rekao: "Nemamo drugog izbora doli pomaknuti ekonomski i politički centar zemlje prema jugu i bliže moru."

Problemi Teherana su se "samo pogoršali nastavkom postojećih politika".

"Siguran i prikladan"

Oživljavanje planova o promjeni lokacije je vratilo i raspravu o njihovoj nužnosti, pri čemu mnogi ističu povijesnu i stratešku važnost Teherana.

Zakonodavac Ali Hazei je kazao da koji god grad bude odabran, mora se uzeti u obzir "bogata kultura" Irana.

Teheran, kojeg je prijestolnicom učinio Aga Muhamed Han Kadžar 1786., preko dva stoljeća je služio kao političko, administrativno i kulturno središte zemlje.

U pokrajini Teheran trenutno živi oko 18 milijuna ljudi, kao i dva milijuna ljudi koji tamo svakodnevno putuju na posao, prema guverneru Muhamedu Sadegu Motamedijanu.

Grad leži na strmoj visoravni u podnožju snijegom prekrivenog gorja Elburs, a spaja moderne nebodere s povijesnim palačama, krcate sajmove i parkove.

Makran pak poznat je po ribarskim selima, pješčanim plažama i drevnoj povijesti koja seže sve do vremena Aleksandra Velikog.

No, mnogi se protive mogućem premještanju.

Neki su protiv: "Teheran predstavlja Iran"

"To bi bio posve pogrešan potez jer Teheran zapravo predstavlja Iran", kazao je 28-godišnji inženjer Kamjar Babaei, stanovnik glavnog grada.

"Ovaj grad je simbol povijesne dinastije Kadžar, simbol moderniteta i urbanog života", dodao je.

Profesor urbanog planiranja Ali Haksar Rafsandžani je istaknuo "strateški položaj" Teherana.

Grad "je siguran i prikladan u izvanrednim i ratnim situacijama", rekao je za reformistički list Etemad, dodavši da je Makran s druge strane "veoma ranjiv" jer je na Omanskom zaljevu.

Bivši teheranski gradonačelnik Piruz Hanači smatra da se problemi prijestolnice "mogu riješiti" te da samo iziskuju "ulaganje" i poduzimanje mjera za razvoj grada.

Nije objavljena službena procjena proračuna potrebnog za rješavanje urbanih izazova u Teheranu.

No, u travnju 2024. je tadašnji ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi rekao da će premještanje glavnog grada stajati "oko 100 milijardi dolara", prema teheranskom portalu Hamšahri.

"Gospodarsko središte"

Lokalna novinska agencija ISNA je odvagnula argumente za i protiv premještanja prijestolnice u Makran, kazavši da regija ima "potencijal postati važno komercijalno i gospodarsko središte".

Međutim, također je istaknula da bi premještanje glavnog grada pogoršalo već tešku financijsku situaciju Irana, koja je djelomično rezultat višedesetljetnih međunarodnih sankcija.

Etemad je kao jednu od prednosti Makrana naveo "regionalni razvoj, pristup otvorenom moru i manju ranjivost na potrese" za razliku od Teherana koji je sklon seizmičkoj aktivnosti.

No, list je skrenuo pozornost na velike troškove i poremećaj za živote ljudi, kazavši da će potez predstavljati ogromne logističke izazove.

Neki upozoravaju da je alternativa Teheranu ranjiva na klimatske promjene. Prednost je što bi se Iran natjecao s drugim velikim lukama

Drugi portal, Habar Online, također je posebno izdvojio ranjivost regije Makran na klimatske promjene.

"Klimatske promjene i manjak vodnih resursa u regiji Makran, u kombinaciji s rastućim temperaturama i sve manje kiše, stvorili su veoma krhke okolišne uvjete koji ograničavaju potencijal ekstenzivnog razvoja", objavio je list, citiravši ekologa Huseina Moradija.

Za Banafšeh Kejnuš s Međunarodnog instituta za iranske studije, izbor Makrana bi mogao odražavati šire strateške ambicije.

"Odabirom Makrana za mogući novi glavni grad, Iran se namjerava natjecati s morskim lukama poput Dubaija i Gwadara" u susjednom Pakistanu, napisala je u objavi na društvenoj platformi X.

Dodala je da bi to moglo pomoći obližnjem obalnom gradu Čabaharu "unatoč sankcijama" i, ono što je ključno, "ponovo potvrditi ulogu (Irana) u Perzijskom zaljevu".