IRAN je spreman razmotriti kompromise kako bi postigao nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama, ali samo ako su Amerikanci voljni razgovarati o ukidanju sankcija, izjavio je iranski ministar za BBC. Američki dužnosnici, s druge strane, u više su navrata isticali kako napredak u dugotrajnim pregovorima koči Iran, a ne SAD, piše BBC.

Jučer je američki državni tajnik Marco Rubio izjavio da predsjednik Donald Trump preferira sporazum, ali da ga je s Iranom vrlo teško postići. No, u intervjuu za BBC u Teheranu, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Majid Takht-Ravanchi poručio je da su na potezu Sjedinjene Države te da oni moraju dokazati da žele sporazum. Dodao je: "Ako su iskreni, siguran sam da ćemo biti na putu prema dogovoru."

Trump je zaprijetio napadima na Iran ako se ne postigne sporazum o ograničavanju njegovog nuklearnog programa, dok SAD istovremeno jača svoju vojnu prisutnost u regiji. Do zaoštravanja dolazi nakon što je Iran prošlog mjeseca nasilno ugušio protuvladine prosvjede diljem zemlje, u kojima su, prema tvrdnjama organizacija za ljudska prava, ubijene tisuće ljudi.

Uran i sankcije u središtu pregovora

SAD i Iran održali su neizravne pregovore u Omanu ranije u veljači. Takht-Ravanchi potvrdio je da bi se drugi krug trebao održati u utorak u Ženevi, te je dosadašnje razgovore ocijenio kao "više-manje pozitivne, ali prerano je za procjenu". Trump je te razgovore također opisao kao pozitivne.

Kao dokaz spremnosti na kompromis, zamjenik ministra istaknuo je ponudu Teherana da razrijedi svoj uran obogaćen na 60 posto. Ta razina, bliska onoj potrebnoj za izradu oružja, produbila je sumnje da se Islamska Republika kreće prema razvoju nuklearnog oružja, što je Teheran uvijek nijekao.

"Spremni smo razgovarati o ovome i drugim pitanjima vezanim uz naš program ako su oni spremni razgovarati o sankcijama", rekao je Takht-Ravanchi. Nije precizirao znači li to ukidanje svih ili samo nekih sankcija.

Na pitanje bi li Iran pristao isporučiti svojih više od 400 kg visoko obogaćenog urana izvan zemlje, kao što je to učinio prema sporazumu iz 2015., rekao je da je "prerano reći što će se dogoditi tijekom pregovora". Rusija, koja je u sklopu sporazuma iz 2015. iz kojeg se Trump povukao tri godine kasnije prihvatila 11.000 kg nisko obogaćenog urana, ponudila je da ponovno preuzme taj materijal.

Crvena linija Teherana

Jedan od ključnih iranskih zahtjeva bio je da se razgovori usredotoče isključivo na nuklearno pitanje. "Naše je shvaćanje da su došli do zaključka da se, ako se želi postići dogovor, treba usredotočiti na nuklearno pitanje", rekao je Takht-Ravanchi. Ako se to potvrdi, bio bi to ključan korak naprijed za Iran, koji je zahtjeve Washingtona koji idu do krajnjih granica - za potpunom obustavom obogaćivanja smatrao preprekom bilo kakvom dogovoru.

Iran to smatra crvenom linijom i kršenjem svojih prava prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja. Takht-Ravanchi je za BBC rekao da "pitanje nultog obogaćivanja više nije problem i, što se Irana tiče, više nije na stolu". To je u suprotnosti s komentarima koje je Trump iznio novinarima u petak, rekavši: "Ne želimo nikakvo obogaćivanje."

Iranski pregovarač također je ponovio da Teheran odbija razgovarati o svom programu balističkih projektila, što je ključan zahtjev Izraela, zemlje prema kojoj su ti projektili usmjereni. "Kada su nas napali Izraelci i Amerikanci, naši projektili su nam pritekli u pomoć, pa kako onda možemo prihvatiti da se lišimo naših obrambenih sposobnosti", naglasio je.

Dvojbene poruke i strah od sukoba

Iranski diplomat izrazio je zabrinutost zbog proturječnih poruka američkog predsjednika. "Čujemo da su zainteresirani za pregovore. Rekli su to javno, rekli su to i u privatnim razgovorima preko Omana", kazao je. Međutim, u svojim najnovijim izjavama Trump se ponovno usredotočio na promjenu režima, navodeći: "Čini se da bi to bila najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi."

"To ne čujemo u privatnim porukama", primijetio je Takht-Ravanchi, misleći na poruke koje se prenose preko omanskog ministra vanjskih poslova Sayyida Badra bin Hamada Al-Busaidija, koji je sada glavni arapski posrednik. Takht-Ravanchi je također doveo u pitanje jačanje američke vojne prisutnosti u regiji, upozorivši da bi još jedan rat bio "traumatičan, loš za sve... svi će patiti, posebno oni koji pokrenu tu agresiju".

Dodao je: "Ako osjetimo da je ovo egzistencijalna prijetnja, reagirat ćemo u skladu s tim." Na pitanje bi li Iran američku vojnu kampanju smatrao borbom za opstanak, odgovorio je: "Nije mudro ni razmišljati o tako opasnom scenariju jer će cijela regija biti u kaosu." Iran je više puta jasno dao do znanja da bi američke vojne baze u regiji smatrao legitimnim metama. Na pitanje o više od 40.000 američkih vojnika sada raspoređenih u regiji, Takht-Ravanchi je odgovorio da bi to bila posve druga situacija.

Put u Ženevu s opreznim optimizmom

Visoki iranski dužnosnici vode intenzivne razgovore s kolegama diljem regije, koji su pak telefonski razgovarali s predsjednikom Trumpom o hitnosti izbjegavanja rata. "Vidimo da u regiji gotovo svi žele izbjeći rat", rekao je Takht-Ravanchi. Iran je više puta optužio Izrael da pokušava sabotirati pregovarački proces. Neočekivani izraelski napad prošlog lipnja, koji je pokrenuo takozvani 12-dnevni rat, dogodio se samo nekoliko dana prije nego što se Iran trebao sastati s američkim izaslanikom, što je narušilo povjerenje Teherana.

Poznato je da je Iran bio razočaran nedostatkom napretka u prošlogodišnjim razgovorima, a iranski dužnosnici kritizirali su što su se dogovori postignuti u jednom krugu često mijenjali do sljedećeg sastanka. Sudjelovanje zeta američkog predsjednika Jareda Kushnera na posljednjim razgovorima početkom veljače Iran je protumačio kao pozitivan signal većeg angažmana SAD-a.

Iako mnogi promatrači ostaju skeptični da je novi sporazum nadohvat ruke, Takht-Ravanchi je rekao da će Iran otići na sljedeći krug pregovora u Ženevi s nadom da se dogovor može postići. "Dat ćemo sve od sebe, ali i druga strana mora dokazati da je iskrena", zaključio je.