SREDIŠNJA točka rata između Rusije i Ukrajine je Vladimir Putin. Ovaj ruski predsjednik već dva desetljeća intrigira svjetsku javnost, a sad je i osobno naredio invaziju Ukrajine i to, po svemu sudeći, mimo volje ruskog naroda. Napad na Ukrajinu s pravom se naziva Putinovim ratom.

Je li Putin za Rusiju ono što je Staljin bio za Sovjetski Savez?

U simboličkom smislu, upravo je naziv Putinov rat najbolje što se Rusima moglo dogoditi, barem ako se gleda dugoročno. Na taj način odgovornost je isključivo na samom vrhu političke moći, a ne na narodu. No tu temu prepustimo povjesničarima. Zanimljivo je kako se Vladimir Putin uopće doveo u situaciju da se jedan rat može smatrati njegovim, zanimljiv je način na koji je stekao toliku unutarpolitičku moć, koja je rezultirala agresijom na drugu državu kakvu Europa 21. stoljeća ne pamti.

Je li Vladimir Putin za Rusiju ono što je Josif Staljin bio za Sovjetski Savez sredinom prošlog stoljeća? Radi li se o diktatoru koji ne bira sredstva, od zastrašivanja do ubojstava državnih neprijatelja, a sve kako bi učvrstio vlastitu moć? Je li na djelu moderna staljinizacija?

Staljin je jedan od najvećih zločinaca u povijesti

Josif Visarionovič Staljin, pravog prezimena Džugašvili, rođeni je Gruzijac. Bio je na čelu SSSR-a od 1924. do 1953. godine. Iako se za vrijeme njegove vladavine Sovjetski Savez podigao do razine svjetske sile, ali i unatoč tome što su Sovjeti dali nemjerljiv doprinos u borbi protiv nacizma, Staljin se smatra jednim od najvećih zločinaca u povijesti.

Prije svega jer je bio odgovoran za smrt oko 9 milijuna ljudi, od čega je oko 6 milijuna namjerno ubijeno. Tijekom njegove vladavine samo je oko 1.5 milijuna ljudi ubijeno u gulazima. Glavni je krivac i za Holodomor.

Radi se o jednoj od najvećih masovnih tragedija, namjerno izazvanoj masovnoj gladi u Ukrajini koja je trajala od 1932. do 1933. godine. Ovisno o procjenama, u Holodomoru je umrlo od tri do deset milijuna ljudi. 

>>Holodomor - jedan od najvećih genocida u povijesti koji je zataškavan 50 godina

Tu su i ubojstva tzv. narodnih izdajnika. Na partijskom kongresu 1934. godine Staljin je dobio najviše negativnih ocjena od svih kandidata. Oko 90 posto članova tog kongresa je ubijeno, a najveći broj žrtava izazvala je uredba da se u svakoj općini mora naći i uhititi točno određeni broj "narodnih izdajnika". Procjena je da je ukupan broj bio 2 milijuna.

Putin se po dugovječnosti vladavine približava Staljinu

Putin je svoj prvi predsjednički mandat osvojio 2000. godine i vladao do 2008., kad je postao premijer i zamijenio uloge s Dmitrijem Medvedevom do 2012. godine. Putin će, ostane li na vlasti do 2024., moći u svoj životopis napisati da je od njega Rusijom dulje vladao samo Staljin.

U kontekstu ubijanja svojih protivnika Putin i Staljin nisu isti. Je li bilo koga pošteno usporediti sa Staljinom? Uostalom, ni politička uređenja u kojima oni djeluju nisu ista. Staljin je bio totalitarist, dok se Putinova Rusija naziva autokratskom državom. 

Ipak, određene sličnosti svakako postoje. Kod obojice je prisutna nezanemariva doza političke paranoje, a zbog Putinove se svijet odnedavno iznova suočava s ratom u Europi, pa čak i nuklearnom prijetnjom.

Svijet nije zaprepastio samo Putinov napad na Ukrajinu nego govor kojim je Putin najavio invaziju. Upravo taj govor će ući u povijest kao jedan od jezivijih.

>>Putinov govor o Ukrajini ući će u povijest kao jedan od jezivijih

Govorio je tad da su Ukrajinci oduvijek sebe zvali Rusima i pravoslavcima te da je modernu Ukrajinu u potpunosti stvorila Rusija odnosno boljševička, komunistička Rusija, dodajući kako su spremni pokazati što prava dekomunizacija znači za Ukrajinu.

Nakon što je rat počeo, odnosno tri dana nakon njegova početka, Putin je govorio o stavljanju nuklearnih postrojbi u stanje pripravnosti, opravdavajući to navodnim agresivnim izjavama NATO-a i ekonomskim sankcijama protiv Moskve.

"Zapovijedam ministru obrane i načelniku glavnog stožera da snage za odvraćanje ruske vojske stave u borbenu pripravnost", rekao je Putin na sastanku s vojnim čelnicima koji je prenosila i televizija. 

Protivnici ubijani ili umrli u neobičnim okolnostima

Putina se povezuje i s novinarima, oporbenjacima i disidentima koji su ili dokazano ubijeni ili su umrli u vrlo neobičnim okolnostima nakon što su se zamjerili njegovu režimu.

>>Ovo su svi zločini Vladimira Putina

Poznat je slučaj novinarke Ane Politkovskaje, koja je kritički pisala o Putinu te je ustrijeljena u svojoj zgradi 2006. Tu je i Aleksandar Litvinenko, odbjegli agentu ruske obavještajne službe FSB, koji je otrovan u Londonu te je tri godine umirao u najtežim mukama.

Potom je tu i slučaj Sergeja Magnickog, poreznog konzultanta koji je otkrio korupcijski skandal i koji je umro u zatvoru 2008. godine nakon navodnog mučenja i premlaćivanja, ali i Borisa Berezovskog, oligarha koji je pobjegao u Veliku Britaniju nakon što se usprotivio Putinu. Pronađen je obješen u svom domu u Londonu 2013.

Boris Nemcov, ruski oporbeni političar, ustrijeljen je s leđa na mostu ispred Kremlja dok je pripremao izvještaj o tome da se ruska vojska bori na teritoriju Ukrajine. Bivši dvostruki špijun Sergej Skripal također je otrovan u Velikoj Britaniji. Uspio je preživjeti.

Najpoznatiji je slučaj Alekseja Navalnog, oporbenog političara koji je razotkrio više korupcijskih afera, više je puta uhićivan i zatvaran. Osuđen je pod sumnjivom optužnicom. Otrovan je novičokom u Sibiru 2020., jedva je preživio, a trenutno je u ruskom zatvoru.

Uhićenja, zatvor za širenje lažnih vijesti...

Od početka rata u Rusiji je uhićeno više od 15 tisuća koji su prosvjedovali protiv ruske invazije na Ukrajini. 

>>Rusija se u par dana pretvorila u Sjevernu Koreju

Putin je potpisao zakon po kojem će se kažnjavati širenje "lažnih vijesti" o vojsci, a predviđene su kazne do 15 godina zatvora. Nacrt zakona predložio je gornji dom ruskoga parlamenta te ga ekspresno i usvojio, a Putin potpisao. 

Kako je na Twitteru pojasnio Aleksej Kovaljov, urednik Meduze (jednog od rijetkih preostalih ruskih neovisnih medija), pod "lažnim vijestima" podrazumijeva se svaka vijest o vojsci ili ratu koju nije distribuiralo rusko ministarstvo obrane, odnosno svaki medijski sadržaj u kojem se Putinova "specijalna operacija" naziva pravim imenom - ratom.

Povjesničar: Svijet se promijenio, a mi vidimo obrasce od kojih se ne može pobjeći

Američki povjesničar Stephen Kotkin, autor biografije Staljina, za New Yorker je iznio zanimljivu teoriju u vezi sa staljinizmom Kotkin, inače profesor na Princetonu, podsjetio je na debatu o Iraku.

"Je li Irak bio takav kakav je bio zbog Sadama ili je Sadam bio takav kakav je bio zbog Iraka? Drugim riječima, postoji osobnost, koja se ne može poreći, ali postoje i strukturni čimbenici koji oblikuju osobnost. Jedan od argumenata koji sam iznio u svojoj knjizi Staljin je da je Staljina diktatorom učinilo to što je bio na čelu takve sile u takvom vremenu", govori on.

Novinar ga je pitao što je putinizam ako nije staljinizam. Pitao ga je koje su karakteristike tih sistema koje su dovele do invazije Ruske Federacije na Ukrajinu. Kotkin je odgovorio da režimi Putina i Staljina nisu isti.

"Nije isti režim kao za vrijeme Staljina ili cara. Velike su promjene: urbanizacija, veće obrazovanje. I vanjski svijet se promijenio. I tu je zapravo šok. U tome što se toliko toga promijenilo, a mi i dalje vidimo obrasce od kojih se ne može pobjeći", naveo je on.

"Imate autokrata na vlasti ili, čak bih rekao, despota, koji donosi odluke potpuno sam. Dobiva li informacije od drugih? Možda, ne znam kako je iznutra. Obraća li pozornost na druge? Ne znamo. Daju li mu informacije koje ne želi čuti? Ne doima se tako. Misli li da zna bolje od svih? Očito", govori.

"Vjeruje li u vlastitu propagandu ili vlastiti zavjerenički pogled na svijet? I to se čini izglednim. Ovo su sve pretpostavke. Vrlo malo ljudi razgovara s Putinom, bilo Rusi ili stranci", rekao je Kotkin.

"Putin, poput Staljina, koristi medije i propagandu"

Autor knjige Stvarajući povijest: Pripovjedači koji su oblikovali prošlost Richard Cohen za časopis Smithsonian je napisao da Putin, upravo poput Staljina, koristi medije i propagandu. Podsjetio je na knjigu Povijest istočne Europe autorice Anne Applebaum.

Ona je pisala kako je snažna kombinacija emocija - straha, srama, ljutnje i šutnje - pomogla postaviti psihološke temelje za nametanje novog režima, Staljinovog Sovjetskog Saveza.  Autor piše kako je od početka Putin koristio povijesnu retoriku za svoju nacionalističku agendu, osobito potičući nostalgiju za Sovjetskim Savezom čiji je tadašnji raspad bio poniženje za većinu Rusa.

U godini kad je Putin došao na vlast, pokazale su ankete, tri četvrtine Rusa su žalile za raspadom Sovjetskog Saveza i željele su da Rusija vrati teritorije u istočnoj Ukrajini, kao i Krim. Dodaje kako je Putin kreirao vlastitu verziju povijesti, kombinirajući sovjetske mitove s pričama Ruskog Carstva prije 1917. godine. 

Britanski povjesničar: Staljinov utjecaj je utisnut u državnu strukturu Rusije

Britanski povjesničar Simon Sebag Montefiore za New Statesman zapisao je kako je Putin gostima u svojem uredu u Kremlju pokazivao knjige iz knjižnice Josifa Staljina. Posjetitelja bi zamolio da otvori knjigu i zajedno bi pogledali Staljinove opaske. Ponegdje je pisalo "ha-ha", dok je kod knjige o Ivanu Groznom napisano: "Učitelj".

"Danas se diljem svijeta ljudi pitaju je li Putin novi Staljin. Karl Marx se našalio da se "povijest ponavlja dvaput, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa". Ne ponavlja se, ali svaki vladar ruske države suočava se s nekima od problema kao i raniji carevi i komunistički generalni sekretari", piše.

"Većina ruskih vođa težila je postignućima dvaju istaknutih modernih vladara, to su Petar Veliki i Staljin, dvojica brutalnih ubojica. Ipak, Putin nije Staljin. Staljin je bio marksist, Putin je tiranin 21. stoljeća, koji je kooptirao elemente dinastije Romanov i sovjetskog imperijalizma. Putin je populist i nacionalist", objasnio je.

"Ipak, Staljin ne može biti relevantniji. Staljinov utjecaj je utisnut u državnu strukturu Rusije, on je sveprisutan. Putinova represija kod kuće sve više podsjeća na staljinističku tiraniju - u svom kultu straha, okupljanju domoljubnih demonstracija, gušenju prosvjeda, drskim lažima i potpunoj kontroli medija - iako bez masovnih deportacija i masovnih pucnjava. Zasad", napisao je.

"Obojica su opsjednuti poviješću"

Dodao je kako Staljin i Putin dijele uvjerenje da je autokracija, potpomognuta prisilom, najbolji način upravljanja Rusijom. Staljinova su razmišljanja, dodao je, bila da Rusi trebaju cara, objasnivši da se Putin s tim slaže.

"Obojica su opsjednuti poviješću. Kad god se Putin susretne s povjesničarima, pita: 'Kako će mi povijest suditi?' Povijest je stalno prisutna za obojicu", piše britanski povjesničar Simon Sebag Montefiore

Montefiore piše kako je Putinovo pokretanje invazije na Ukrajinu nepromišljeniji čin od onih koje je radio Staljin. Za Staljina je naveo da je bio ubojica, ali da je u diplomaciji bio itekako oprezan. 

"Njegova invazija na Finsku 1939. dogovorena je s Hitlerom kao dio podjele istočne Europe, a njegovo preuzimanje istočne Europe 1945. dogovoreno je s SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom. Nikad nije djelovao solo kao Putin." 

"No, poput Putina u Ukrajini, Staljin je podcijenio hrabru domoljubnu domišljatost svog neprijatelja: Finci su ubili više od 100.000 Rusa. I, slično Putinu, Staljin je malo mario za živote ruskih vojnika", napisao je.

"U nuklearnom dobu Staljin je bio oprezan. Godine 1948. testirao je američku odlučnost u Berlinskoj blokadi, ali se povukao. Onda je 1950. godine pokrenuo Korejski rat, ali se pažljivo držao na distanci, koristeći Korejce i Kineze. Iako je bio monstruozan, vjerujem da 2022. čak ni Staljin ne bi napao Ukrajinu Volodimira Zelenskog", navodi.

Britanski ministar obrane 2014.: Putin se može mjeriti sa Staljinom

Još je 2014. godine bivši britanski ministar obrane Bob Ainsworth napisao za The Chamberlain Files kako Vladimir Putin ima potencijal razvijanja u "staljinovskog" vođu te upozorio da Ujedinjeno Kraljevstvo mora ozbiljno razmotriti kako eliminirati sve opipljiviju prijetnju novog hladnog rata.

>>Bivši britanski ministar obrane: Putin se po otvorenoj agresivnosti može mjeriti sa Staljinom

"Nema vođe slične moći koji se ponašao toliko otvoreno agresivno kao Putin još od Staljina, a, nažalost, Putinu bi se usporedba veoma dopala... Rekao je kako je propast Sovjetskog Saveza najveća tragedija 20. stoljeća, a uzima si za pravo da djeluje u ime ruskih manjina u drugim državama", piše on.

"S obzirom na to da ruske manjine postoje na području cjelokupnog bivšeg SSSR-a, a i šire, Putin u principu tvrdi da ima pravo intervenirati i u unutrašnja pitanja suverenih država istočne Europe. Staljinova politika gurnula je svijet u hladni rat, a Putin pokazuje potencijal da postane jednako opasan", riječi su Ainswortha, koje sad zvuče itekako proročanski. 

Ainsworth je upozorio da je Rusija ozbiljnija prijetnja miru od Islamske države, koja je te 2014. bila važan geopolitički faktor. Kritizirao je i europske sankcije spram Rusije, ističući kako će biti potrebne puno strože mjere da se zaustave Putinove ekspanzionističke težnje.