Foto: Shutterstock

MNOGI su i nakon dva i pol desetljeća i dalje nostalgični za Jugoslavijom i njenim ekonomskim sustavom, smatraju da se živjelo bolje i imaju osjećaj da su bili bogatiji.

Slovenski ekonomist dr. Jure Stojan kroz seriju grafova opovrgava da je Jugoslavija bila uspješna ekonomija. Iako ni sada ekonomska situacija u zemljama bivše Jugoslavije nije sjajna, prijašnji sustav bio je još manje učinkovit.

Iako je Jugoslavija u nekim razdobljima imala visoke stope ekonomskog rasta, kao npr. 1969. godine, kada je rast bio preko 9 posto, i dalje je zaostajala za kapitalističkim ekonomijama poput Njemačke ili Austrije.

Realni BDP po stanovniku

Dr. Stojan tako navodi da je od 1947. do 1987. BDP Njemačke porastao za više od osam puta, dok je jugoslavenski u istom razdoblju porastao za četiri puta.

No, osim zaostajanja, pravu dubinu problema u jugoslavenskoj ekonomiji pokazuje hiperinflacija koja je dosegnula vrhunac krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, a u uskoj je vezi s dužničkom krizom.

Godišnja inflacija



Jugoslavija je iz političkih razloga - kako bi držala distancu od SSSR-a - dobivala jeftine kredite, no teret dugova se povećavao, kako su zapadni kreditori zaoštravali uvjete financiranja.

 

Cijene su rasle brže od plaća

Bankarski sustav je uoči raspada Jugoslavije kolabirao, jer su banke "štampale" novac za isplatu nezarađenih plaća.

U analizi Arhivanalitike, objavljenoj prošle godine, navodi se da su gubici hrvatskih banaka 1989. bili dvostruko veći od kapitala.

U analizi se citira izvješće HNB-a za 1990. godinu koje pokazuje tadašnje stanje u bankarskom sustavu: "Ljetna monetarna ekspanzija omogućila je neopravdani i nekontrolirani porast osobnih dohodaka. Naime, kako je industrijska proizvodnja i dalje ostala na niskoj razini, proizlazi da je ljetni rast bankarskih plasmana poslužio uglavnom za isplatu uvećanih osobnih dohodaka."

Banke su tako služile za održanje socijalnog mira i praktički poticale hiperinflaciju.