PREGOVORI o budućnosti Grenlanda, usredotočeni na jačanje prisutnosti NATO-a i davanje suverenih prava Sjedinjenim Državama na dijelovima otoka, iznimno nalikuju sporazumu koji već postoji. Inicijalni plan, o kojem je ovog tjedna raspravljao američki predsjednik Donald Trump s dužnosnicima NATO-a na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, navodno je odvratio Trumpa od prijetnji da će kupiti danski teritorij ili ga zauzeti silom.

Iako ni Danska ni Grenland nisu potpisali nikakav prijedlog, ovo bi mogli biti prvi obrisi budućeg sporazuma, tvrde dvojica europskih dužnosnika, piše Politico.

Već postojeći okvir

Dužnosnici i saveznici pitaju se što se zapravo promijenilo, s obzirom na to da SAD i Danska već imaju ugovor iz 1951. godine koji pokriva velik dio onoga što bi novi sporazum uključivao. Taj obrambeni sporazum dopušta Pentagonu da uspostavlja baze i šalje potreban broj vojnika na otok uz odobrenje Kopenhagena, koje je gotovo uvijek dobivao.

"Ugovor daje ogromnu fleksibilnost Sjedinjenim Državama da identificiraju sigurnosne interese za koje smatraju da su potrebni i da dobiju zeleno svjetlo za njihovo izvršavanje", rekla je Iris Ferguson, bivša zamjenica pomoćnika tajnika Pentagona za arktičku i globalnu otpornost. "Dakle, na papiru, ovlasti postoje."

Pravni status američkih trupa u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadnoj obali otoka već je utvrđen drugim ugovorom, NATO-ovim sporazumom o statusu snaga iz 1955. godine. Taj pakt omogućuje američkim snagama slobodan prolaz na Grenland i s njega, iako pravno ne čini zemlju američkim teritorijem.

Vojna prisutnost i troškovi

Na vrhuncu Hladnog rata, američka vojska imala je više od 10.000 vojnika na Grenlandu, koji je služio kao ključno radarsko središte za praćenje sovjetskih projektila. Danas je američka prisutnost u bazi svedena na oko 100 vojnika usmjerenih na rano upozoravanje i proturaketnu obranu.

Iako SAD održava radarske sustave na Grenlandu, svako značajnije proširenje prisutnosti trupa zahtijevalo bi skupe nadogradnje starih postrojenja te izgradnju novih stambenih i logističkih objekata.

Kao pokazatelj troškova, Američki inženjerijski korpus vojske ovog je mjeseca najavio modernizaciju piste u svemirskoj bazi Pituffik, projekt koji bi mogao koštati do 25 milijuna dolara.

Reakcije saveznika

Mnogi saveznici smatraju da se radi o "starom vinu u novoj boci", kako je rekao Jim Townsend, bivši zamjenik pomoćnika tajnika obrane za NATO i Europu.

"U svim našim bazama diljem svijeta pregovaramo o suverenitetu. To nije nešto što dobivamo jedinstveno besplatno od Grenlanda", dodao je.

Danski politički čelnici usprotivili su se razgovorima između glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i Trumpa, ističući da su Danci i Grenlanđani izostavljeni.

"Samo Danska i sam Grenland mogu donositi odluke o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda", izjavila je jučer danska premijerka Mette Frederiksen. "Možemo pregovarati o svemu političkom; sigurnosti, investicijama, gospodarstvu. Ali ne možemo pregovarati o našem suverenitetu."

Bjorn Soder, švedski parlamentarac, rekao je da, iako NATO ima legitimne sigurnosne brige na Arktiku, agresivni početni potez SAD-a šteti odnosima unutar saveza. S druge strane, neki čelnici, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Friedricha Merza, izrazili su olakšanje što se situacija smirila.

Premijerka Frederiksen ostaje otvorena za nadogradnju sporazuma iz 1951., no sljedeći koraci još nisu jasni. Saveznici su svjesni nepredvidivosti američkog predsjednika, koji bi se, kako priznaju, jednako brzo mogao vratiti prijašnjim prijetnjama.