"PRIJE 30 godina, na samom početku 90-ih, u okolnostima koje su bile sve drugo, a najmanje tržišne, trebalo je imati viziju. Iz te vizije, korak po korak, godinu po godinu, nastajala je danas najveća hrvatska kompanija za gospodarenje otpadom", tim je riječima Poslovni dnevnik prije nekoliko godina opisao poslovni put Petra Pripuza.

Činjenica jest da je Petar Pripuz izgradio poslovni sustav koji danas zauzima vodeće mjesto u hrvatskom sektoru gospodarenja otpadom, bez koje mnogi gradovi i županije, ali ni sama država - ne mogu. Istodobno Pripuzovo ime i njegove tvrtke desetljećima prate afere, istrage i optužbe za povlašten položaj. Neke od najvećih istraga protiv njega završile su oslobađajućim presudama ili obustavama postupaka.

Sada se Pripuz ponovno našao u jednoj od najvećih ekoloških afera vezanih uz otpad u Hrvatskoj, onoj iz Gospića i obitelji Šincek. Riječ je o paradoksalnoj situaciji u kojoj tvrtka koja se pojavljuje kao važan poslovni partner jednog od ključnih aktera istrage danas ima kapacitete potrebne da konkurira i za posao kojim država pokušava sanirati posljedice iste velike afere s ilegalnim otpadom.

Ništa bolje od te situacije u Gospiću ne odgovara na pitanje kako je Petar Pripuz postao toliko moćan u hrvatskom poslovanju s otpadom.

Poslovna veza s Tipos Resursom

Naime, prema istražiteljima, Pripuzova tvrtka bila je najveći hrvatski poslovni partner Tipos Resursa, varaždinske tvrtke povezane s obitelji Šincek, koja se nalazi u središtu velike USKOK-ove istrage zbog ilegalnog odlaganja otpada. Osobe iz C.I.O.S. grupe i CE-ZA-R-a zasad nisu obuhvaćene optužbama u tom dijelu postupka, a dvoje zaposlenika Pripuzove grupe pojavljuje se kao svjedoci.

Uglavnom, Šincekovi su zbrinjavali "Pripuzov" otpad koji je umjesto u Gospić završio u Benkovcu. CE-ZA-R je na Indexov raniji upit odgovorio da zbog kaznenog postupka koji je u tijeku ne želi komentirati pojedinosti te da društvo svoju djelatnost obavlja u okviru izdanih dozvola i u skladu s propisima.

Natječaj za sanaciju otpada u Gospiću

Upravo se sada CE-ZA-R javlja za posao uklanjanja otpada u Gospiću. Fond za zaštitu okoliša raspisao je natječaj za uklanjanje oko 4500 tona otpada koji se nalazi u silosima bivšeg PPK Velebit. Procijenjena vrijednost tog dijela sanacije iznosi oko 4.7 milijuna eura bez PDV-a.

Činjenica da se CE-ZA-R može javiti na ovakav posao nije nikakvo iznenađenje, već nešto što se moglo očekivati. C.I.O.S. grupa danas je najveći privatni sustav za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Prema podacima kompanije, posluje na više od 40 lokacija, godišnje prikuplja i obrađuje više od 1.1 milijuna tona različitog otpada te zapošljava više od 1100 ljudi.

Brojke iza poslovnog carstva

Sama tvrtka C.I.O.S. GRUPA d.o.o., preko koje Pripuz kontrolira niz kompanija, 2025. je završila s dobiti nešto većom od šest milijuna eura. Daleko najveća operativna tvrtka sustava je CE-ZA-R. Prema financijskim podacima za 2025., CE-ZA-R je imao oko 164.8 milijuna eura prihoda i 9.6 milijuna eura dobiti, a tvrtka je imala 288 zaposlenih. Lideri su u regiji. 

Prema službenoj biografiji, Pripuz je poslovnu karijeru započeo početkom osamdesetih u financijskoj službi Industrogradnje. U reciklažu metalnog otpada ulazi 1985., a vlastiti posao pokreće početkom devedesetih. Tvrtka C.I.O.M. (kasnije C.I.O.S.) osnovana je 1991.

Tri godine kasnije, 1994., Pripuz ulazi u strateško partnerstvo s njemačkim Scholzom, tada jednom od vodećih svjetskih kompanija za obradu i trgovanje metalnim otpadom. C.I.O.S. se potom nastavio širiti, ulagati u postrojenja i kapacitete te akvizicijama i organskim rastom graditi sustav povezanih tvrtki. 

Financiranje, tehnologija i know-how njemačkog partnera  dali su CIOS-u pristup međunarodnim standardima i kapitalu potrebnom za rast. Kada je Scholz zapao u financijske probleme, Pripuz je 2017. iskoristio pravo prvokupa njegova vlasničkog udjela. Time je postao stopostotni vlasnik grupacije.

Uspon do vodeće pozicije

Pripuz je u zadnjih 15-tak godina prestao biti samo jedan od poduzetnika koji skupljaju metalni otpad. Izgradio je sustav koji je mogao preuzeti velike količine različitih vrsta otpada i natjecati se za poslove koje je mogao obaviti relativno mali broj hrvatskih kompanija.

Primjerice, sredinom 2000-ih Hrvatska je imala pet kraljeva reciklaže, a uz Pripuza su tu bili bivši HDZ-ovac Zlatko Canjuga, rukometni čelnik Zoran Gobac, Vlado Jerbić iz Belišća te Barbara Benešić, bivša zastupnica HDZ-a i vlasnica PET ambalaže. Pripuz danas gotovo da nema konkurencije.

S rastom poslovnog sustava rasle su i kontroverze koje su pojačane kada je njegov brat Zoran bio obuhvaćen optužnicom u slučaju 'dečki s Knežije', a ni Petar Pripuz nije bio imun na afere. Jedna od ranijih odnosila se na poslove prikupljanja otpadnih vozila. Pripuzov CE-ZA-R zauzeo je iznimno snažnu poziciju u tom poslu, a konkurenti su javno optuživali tadašnje državne dužnosnike da su sustav postavili tako da pogoduje upravo njegovoj tvrtki.

Vlasnik pulskog Jadran-metala Edi Pavletić tako je godinama tvrdio da CE-ZA-R ima povlašten položaj, no te tvrdnje nikada nisu dokazane.

Suradnja sa Zagrebom pod Bandićem

Puno veći dio Pripuzove javne reputacije izgrađen je, međutim, na poslovima sa Zagrebom za vrijeme Milana Bandića. Pripuzove tvrtke godinama su za Grad Zagreb i Zagrebački holding obavljale milijunske poslove s otpadom. Kritičari Bandićeve vlasti tvrdili su da je upravo odnos Grada i C.I.O.S.-a primjer poslovnog modela u kojem privatna kompanija postaje gotovo nezaobilazna za funkcioniranje gradskog sustava.

Jedan od takvih poslova izazvao je veliku pozornost 2014., kada je CE-ZA-R preuzeo posao s glomaznim otpadom vrijedan oko 7.5 milijuna kuna. Ugovor je sklopljen nakon što je Zagrebu zabranjeno odlaganje takvog otpada na Jakuševcu, a Grad je morao brzo pronaći drugo rješenje.

Afera Agram i pravomoćno oslobađanje

Odnos Pripuzovih tvrtki i Bandićeva Zagreba završio je i u jednom od najvećih antikorupcijskih postupaka posljednjih desetljeća. Pripuz je 2014. uhićen u aferi Agram, zajedno s tadašnjim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i nizom drugih osoba. USKOK je, među ostalim, istraživao poslove vezane uz zbrinjavanje otpada i sumnjao da su Pripuzovim tvrtkama pogodovali ljudi iz gradske uprave.

Postupak je trajao godinama. Pripuz je na kraju oslobođen svih optužbi. Visoki kazneni sud je u lipnju 2024. odbio žalbu USKOK-a i potvrdio oslobađajući dio prvostupanjske presude, čime je odluka postala pravomoćna.

Afera Agram nije bila jedina velika istraga protiv njega. Pripuz je ponovno priveden 2017., kada je USKOK njega, njegova sina Antu i poslovne suradnike sumnjičio da su u poslovima s metalnim otpadom fiktivnim transakcijama izvlačili novac i izbjegavali plaćanje poreza.

Istraga se odnosila na desetke milijuna kuna, no ni taj postupak nije završio optužnicom. USKOK je 2023. obustavio istragu. U rješenju je navedeno da podaci i dokazi prikupljeni tijekom istrage ne daju dovoljno osnova za podizanje optužnice protiv Pripuza i ostalih okrivljenika.

Promjena gradske vlasti i nastavak suradnje

Činilo se da bi veliki poslovni udarac Pripuzu mogao stići 2021. Tomislav Tomašević i Možemo godinama su kritizirali način na koji je Bandićeva vlast upravljala zagrebačkim otpadom, uključujući poslove s Pripuzovim tvrtkama. Nakon Tomaševićeve pobjede očekivalo se da će se suradnja s C.I.O.S.-om naglo smanjiti.

Tomašević je u kolovozu 2021., odgovarajući na pitanja o ugovorima s Pripuzom, naglašavao da neće biti izravnih pogodbi i da će se poslovi dodjeljivati preko javnih natječaja.

Samo nekoliko mjeseci nakon promjene vlasti dogodilo se nešto što dobro pokazuje koliko je C.I.O.S. već tada bio snažno pozicioniran na tržištu. Na gradskom natječaju za zbrinjavanje biootpada Pripuzova tvrtka dobila je posao vrijedan oko 36 milijuna tadašnjih kuna.

Na natječaj je stigla još jedna ponuda, ali je odbijena jer ponuditelj nije dokazao da ima potrebne dozvole za obradu tražene količine otpada. Iz Grada su tada za Index neslužbeno poručili da je Pripuzova ponuda bila jedina valjana i da zapravo "nisu imali izbora".

Obitelj Pripuz brani ugled tvrtke

Sama obitelj Pripuz godinama tvrdi da se uspjeh grupacije pogrešno prikazuje kao rezultat političkih veza. Pripuzova kći Iva Pripuz Špekuljuk, koja je godinama bila jedna od vodećih osoba C.I.O.S.-a, u razgovoru za Poslovni dnevnik prije nekoliko godina rekla je da je tvrtka upravo zbog čestih prozivki izložena neprekidnim inspekcijama i kontrolama.

"Grupacija nikad nije bila dovedena u pitanje, iako se nekad nije lako boriti protiv neutemeljenih prozivki i neistina. Sve nas to čini još jačima, što nas više napadaju, mi sve više razvijamo zajedništvo", rekla je. Isticala je da tvrtke godišnje prolaze više desetaka inspekcija i nadzora.

"Da nešto nije u skladu sa zakonom, već odavno bi se to znalo, a mi zasigurno ne bismo uspješno poslovali svih 30 godina", rekla je.

Optužbe Miroslava Kutle

To je bilo suprotno onome kako je poslovni uspjeh Pripuzovih objašnjavao poznati bjegunac od hrvatskog pravosuđa Miroslav Kutle. Naime, on je, gostujući prije nekoliko godina na RTL televiziji, rekao da je Pripuzov sustav duboko ukorijenjen u hrvatsko društvo, kao i da su prisutni u "obavještajnoj zajednici, policiji, pravosuđu, medijima, političarima".

Kutle je isticao da je za veliki uspjeh Pripuzovih bilo ključno zastrašivanje, kao i Bandić, koji je, prema njegovim riječima, bio Pripuzov projekt. Pripuz je zbog toga tužio Kutlu.

"Tijekom svih poslovnih aktivnosti gospodin Petar Pripuz uvijek se pridržavao ne samo propisanih, nego i visokih moralnih te profesionalnih načela, zbog čega dovođenje njegova imena u okružje bilo kakvih radnji suprotnih spomenutim standardima predstavlja narušavanje časti i ugleda", stajalo je u reakciji Pripuzovih odvjetnika.