GRUPA Končar 2025. je šesta rekordna godina za redom u kojoj očekuje ukupne prihode iznad lanjske 1,1 milijarde eura, dok u 2026. ulazi s ugovorima vrijednim 2,5 milijardi eura te planovima ulaganja u nove kapacitete i daljnju transformaciju kompanije, poručio je predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak.

Kolak je na godišnjem susretu s medijima naglasio da i u 2026. očekuju stabilan rast te da im novi ugovori iznad 2,5 milijardi eura jamče stabilnost poslovanja "bar iduće dvije godine".

"Do kraja 2026. vjerujemo da ćemo imati 2,9 milijardi eura novougovorenih poslova, i ako sve izvršimo prema planovima za tu godinu procjenjujemo da ćemo ostvariti ukupne prihode veće od 1,4 milijarde eura. Kroz sljedeće tri godine planiramo velike investicije, iznad 500 milijuna eura, od čega već u 2026. više od 140 milijuna eura, čime ćemo i značajno proširiti proizvodne kapacitete", najavio je Kolak.

Tvornica u SAD-u

Osim u proširivanje proizvodnih pogona, u planu je i gradnja novih tvornica, među kojima i u Teksasu u SAD-u, što je, kazao je, možda i najvažniji iskorak širenja na globalno tržište i za rast poslovanja "jer u SAD-u vide puno veći potencijal nego u Europi".

Tvornicu u SAD-u planiraju izgraditi u roku od oko godinu dana, do 2027., pri čemu će surađivati s partnerom, tvrtkom Sanmina Corp., s kojom su nedavno potpisali i ugovor o zajedničkom razvoju prilagođenog transformatora srednjeg napona. Time će na tom novom tržištu uz tvornicu imati i proizvode bliže kupcima, što im je i inače važno kada nešto novo grade, dodao je Kolak.

Fokus će i u 2026. biti i na tržištu Bliskog istoka, to jest Saudijskoj Arabiji, iako Europa, posebice Švedska i Njemačka, Končaru ostaje najvažnije tržište, gdje i najviše izvozi. Kompanija nove poslove ima i na tržištima Velike Britanije, Portugala, Norveške, Bosne i Hercegovine i drugdje, izvijestio je Kolak.

Ulazak u obrambenu industriju i proizvodnju obnovljivog vodika

Podsjetio je i na jučer potpisan ugovor Končar Digitala s MORH-om, čime ulaze u obrambenu industriju, u sklopu koje će izgraditi sustav protudronske zaštite.

"To će biti jedan od značajnih projekata koje ćemo realizirati u iduće dvije-tri godine, i jedna nova referenca Končaru, kojom otvaramo novo područje za razvoj i rast u digitalnom segmentu. Naša tvrtka Digital u 2025. će 'probiti granicu' od 100 milijuna eura prihoda, i to je respektabilna snaga, na što smo ponosni. Radimo i na rješenjima za zaštitu kritične elektroenergetske infrastrukture, što je svima važno", istaknuo je Kolak.

Od projekata ugovorenih u 2025., a koji će završiti u idućoj godini naveo je onaj proizvodnje obnovljivog vodika u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka, za koji je rekao da je, koliko znaju, i prvi takav u Europi, a provode ga s tvrtkom Siemens Energy, s kojom je suradnju ocijenio sve boljom.

Više od 6.000 radnika

O zaposlenosti u Končaru rekao je da također raste te su ove godine premašili brojku od 6.000 radnika, pri čemu je podsjetio da su ih primjerice 2019. imali oko 3.400.

Kolak je naglasio i da su u zadnjih šest godina udvostručili produktivnost i profitabilnost kompanije, što im je ključno i za ukupni rast izvoza.

Važni su im i projekti kibernetičke sigurnosti, ali i dalje najvažniji i osnovni "biznis" ostaje proizvodnja distributivnih, srednje energetskih i specijalnih transformatora. No sve više to je i proizvodnja baterijskih i elektromotornih vlakova, projekti revitalizacije hidroelektrana u Hrvatskoj i šire, kao i otvaranje laboratorijskih centara za velike električne strojeve i pogone. Prvi takav centar planiraju otvoriti 2026. u Bedekovčini, a odmah početi graditi i drugi, jer za to, naznačio je Kolak, ima potrebe i zanimanja.

Član Uprave Končara Ivan Pajić izdvojio je, pak, projekte mikro mreža temeljenih na vodikovim tehnologijama, što je važno za zelenu tranziciju i predstavlja veliki potencijal i za Končar i druge.

Poslovodstvo Končara je podsjetilo i na isporuke novih vlakova te tramvaja za Zagreb i Osijek, te mnoge sunčane elektrane koje su stvorili u Hrvatskoj, i prvu u izvozu u tom segmentu, u Sloveniji.

Promjene: ispravljen izraz "slijedeće" u "sljedeće", "poduplali" u "udvostručili", "Bliskog Istoka" u "Bliskog istoka", dodani podnaslovi između odlomaka, te poboljšana interpunkcija u skladu s pravilima hrvatskog jezika.