GODINA za nama po mnogočemu je izgledala apokaliptično. U 2020. nas je, naime, pogodila pandemija koronavirusa, čiji je udar na hrvatsko gospodarstvo bio vrlo snažan, ali i više razornih potresa - najprije na proljeće u Zagrebu i okolici, a potom, na samom kraju godine, još snažniji na području Siska, Petrinje i Gline. Tlo se nastavilo tresti i u ovoj godini. Štete i od koronakrize i od potresa su ogromne i još ćemo godinama živjeti s njima.

Unatoč tome, smatraju ekonomisti, ova, 2021. godina nosi nam početak oporavka. No, otvorenim ostaje pitanje kada bi on mogao početi i kojom brzinom će se odvijati. Sve će, naravno, ovisiti o epidemiološkoj slici u Hrvatskoj i svijetu, ali i o brzini obnove u potresima stradalih područja.

Građevinska aktivnost će porasti zbog obnove od potresa

"Izvjesno je da će u ovoj godini porasti građevinska aktivnost. Obnova će morati krenuti. Situacija s kojom se suočavaju ljudi pogođeni potresom je teška i tragična, ali veća građevinska aktivnost zbog obnove i veći priljev novca iz fondova EU, kojim će se dijelom financirati obnova, značit će i jaču gospodarsku aktivnost", ocjenjuje za Index neovisni ekonomist Goran Šaravanja. 

Unatoč tome, i dalje ostaje pri svojoj ranije iznesenoj prognozi o rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021. od 2,5 do tri posto. Upozorava da su posljednjim potresom razorena područja koja su slabo naseljena i ekonomski nerazvijena pa će i njihova obnova imati ograničeni utjecaj na gospodarski rast. Uz to, dodaje, veliko je pitanje i kako će se u ovoj godini razvijati situacija s koronavirusom.

I 2021. je prepuna neizvjesnosti

Slične dvojbe ima i Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). Naša sugovornica u ovoj godini očekuje rast BDP-a između tri i četiri posto. Ipak, kaže da sada smatra kako će stopa rasta na kraju biti bliža brojci od tri posto. 

"Pitanje je kako će ići cijepljenje, a pojavljuju se i novi sojevi virusa. Puno je neizvjesnosti", ističe za Index Pribičević. 

Dodaje i kako je kratkoročni učinak potresa udar na državni proračun. Zato se, smatra, i otezalo s proglašavanjem katastrofe jer u tom slučaju odgovornost za sanaciju - organizacijsku i financijsku - snosi vlada, a hrvatski proračun u ovom trenutku ne može podnijeti i trošak sanacije šteta od potresa na području Siska, Petrinje i Gline.  

Obnova će dugo trajati

"Potres zorno pokazuje potpuno nesnalaženje ključnih državnih institucija, zarobljenih u kombinaciji birokratske rigidnosti i potpune nekompetentnosti politički postavljenih kadrova u tim institucijama", ocjenjuje za Index ekonomski stručnjak Vuk Vuković, dodajući kako se ta ocjena ne odnosi na vojsku i vatrogasce. 

Naš sugovornik strahuje i da će cijeli proces obnove izuzetno dugo trajati. To se, podsjeća, vidi i na primjeru Zagreba. 

No, ekonomska situacija u Hrvatskoj teška je i bez potresa. Novi val pandemije koronavirusa paralizirao je dobar dio hrvatskoga gospodarstva i u novu smo godinu ušli s ograničenim lockdownom. S obzirom na zbivanja u Europi i svijetu, gdje pojedine zemlje čak i dodatno "zaključavaju" svoje ekonomije, u ovom je trenutku gotovo nemoguće prognozirati kako će se dalje razvijati situacija s pandemijom, a time i kako će utjecati na ekonomiju. Jasno je jedino da koronakriza još nije gotova. 

Nitko više ne očekuje brz oporavak

Pojava cjepiva, doduše, budi nadu, ali veliko je pitanje kojom će se dinamikom cijepiti stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, među ostalim, ovisi i uspjeh ovogodišnje turističke sezone, za koju svi očekuju da će biti bolja od lanjske, ali još uvijek prilično daleko od rezultata kakve smo ostvarili 2019. 

Ne čudi stoga što malo tko više računa na brz oporavak u ovoj godini. Na početku pandemije, podsjetimo, među domaćim i stranim stručnjacima prevladavao je stav da ćemo u korona recesiji snažno pasti, ali i da će oporavak krenuti već u drugoj polovici 2020. te da će se jako ubrzati u 2021. godini. Nitko tada nije očekivao novi val koronavirusa, koji nas je pokosio potkraj prošle godine, niti novi lockdown. Stoga su i optimistična očekivanja s početka koronakrize pala u vodu pa danas među ekonomistima prevladava stav da će oporavak u ovoj godini ipak biti sporiji nego što se ranije mislilo. Svoja su očekivanja oporavka umanjili i Europska komisija i međunarodne financijske institucije, te analitičari, kao i HNB i vlada, iako svi oni, u pravilu, ostaju optimističniji od brojnih domaćih ekonomista.   

Šaravanja kaže da nikada nije ni očekivao brz oporavak, s obzirom na to da je korona udar na gospodarstvo prejak i da će ostaviti trajnije posljedice na hrvatsko i svjetsko gospodarstvo. Nešto veće stope rasta, po njemu, realnije je očekivati od 2022. godine nadalje, s obzirom na to da bi se do tada trebala raščistiti situacija s koronavirusom, a u Hrvatsku bi trebao početi stizati i velik novac iz financijske injekcije koju je pripremila EU.  

Hrvatsko gospodarstvo će u 2021. rasti, ali najviše zato što smo lani dosegnuli dno 

"U 2021. će nam biti bolje nego u ovoj godini već i samim time što nećemo imati ovako žestok pad ekonomske aktivnosti kao u 2020. Naprotiv, odbit ćemo se od dna. U prilog nam ide i velik novac koji nam je EU stavila na raspolaganje. Dakle, oporavka će biti, posebno ako krene brži oporavak turizma. No, u svijetu je i dalje prisutna neizvjesnost na financijskim tržištima pa samim time raste i rizik. Stoga ne očekujem brz oporavak u sljedećoj godini, a pitanje je i kada će krenuti, što će sve ovisiti o koronavirusu", poručuje Šaravanja. 

Ni Pribičević ne očekuje da će 2021. biti u znaku velikog ekonomskog uzleta, iako će ekonomska aktivnost biti jača nego u prošloj godini. Kada je riječ o turizmu, dodaje Pribičević, u ovoj godini ne treba očekivati snažan oporavak, a vjerojatno ni u 2022. godini neće doseći razinu na kojoj je bio 2019. godine. Ritam oporavka u velikoj će mjeri određivati epidemiološke mjere, posebno lockdown, ali i stanje u kojem će nakon koronakrize biti hrvatske kompanije.

"Očekujem prvenstveno spor oporavak. Na razinu iz 2019. mogli bismo se vratiti u najboljem slučaju 2023. godine", kaže Pribičević.

Trebat će spašavati tvrtke

Naša sugovornica upozorava da je koronakriza asimetrično pogodila hrvatsku ekonomiju. Pojednostavljeno, turizam i ostale uslužne djelatnosti stradale su znatno teže od drugih sektora. Vlada se, podsjeća, obvezala na očuvanje zaposlenosti, čemu su namijenjene mjere za očuvanje radnih mjesta, ali tvrtke nemaju samo trošak rada, nego i ostale troškove, a njih ne mogu pokriti iz trenutne razine poslovanja. Stoga bi se trebalo pobrinuti, napominje, da i nakon ove krize ne dođe do velikog pomora tvrtki, kao što se to dogodilo u prošloj recesiji.  

"Nestajanje poduzeća u određenim sektorima najviše pogođenim covidom povećalo bi strukturnu nezaposlenost u Hrvatskoj, što znači da se ti ljudi koji će dobiti otkaze neće moći nakon završetka pandemije lako zaposliti u istom sektoru", ističe Pribičević.

Hrvatska će se, dodaje, naći pred bolnim izborom: dopustiti propast određenih sektora, poput turizma i drugih usluga, ili smanjiti ovisnost o turizmu i naglasak staviti na razvoj drugih djelatnosti. Oba su izbora povezana s velikim troškovima, odnosno s rastom nezaposlenosti, ali razvoj ekonomije na novim, zdravijim temeljima omogućio bi nam brži napredak. 

"Polomimo si nogu, ali nadamo se da će nam izrasti druga, bionička, bolja, s kojom možemo brže trčati", slikovito opisuje naša sugovornica izbor pred kojim bismo se mogli naći. 

Brzina oporavka ovisit će i o cijepljenju stanovništva

I Vuković kaže da će kod ekonomskih kretanja u ovoj godini ključno biti cjepivo protiv koronavirusa, pa se u cijelom svijetu može očekivati nešto jači oporavak. Oporavljat će se i Hrvatska, ali kod nas će, dodaje, na površinu isplivati stari strukturni problemi, a oni će usporiti oporavak.  

"Zapravo će situacija biti slična kao i nakon zadnje krize, uz iznimku da ćemo 2021. imati ekonomski rast, čisto zbog ponovnog pokretanja poslovnih aktivnosti koje su bile zatvorene. Problem će biti ako se krene u politike dizanja poreza i državnih investicija, što je bio slučaj zadnji put", napominje Vuković. 

Ukazuje i na važnost provedbe strukturnih reformi, ali strahuje da se to ni ovoga puta neće dogoditi. Hrvatska će tako, dodaje, propustiti još jednu priliku za promjenama koje joj trebaju. 

U 2021. ćemo biti negdje između 2019. i 2020. godine 

Ni konzultant Andrej Grubišić ne očekuje brz gospodarski oporavak, iako vjeruje da će ova godina, ekonomski biti u plusu. No, to će biti nedovoljno da bismo se brzo vratili na pretkriznu razinu. 

"S obzirom na to da smo u 2020. jako pali i da sada krećemo s niske baze, realno je očekivati, ako ne bude nekakvih novih šokova, da će u ovoj godini krenuti oporavak. No, on će se odvijati postupno", kaže za Index Grubišić.  

Ekonomska kretanja u ovoj godini, dodaje, ovisit će o nizu faktora, među kojima je i lockdown, potpuni ili ograničeni, kao i turistička sezona. Drugim riječima, o liberalizaciji ekonomske aktivnosti ovisi i dinamika oporavka, dok bi nova ograničenja značila i sputavanje ekonomije.  

"Mislim da bi bilo pošteno reći da ćemo u 2021. imati stanje negdje između 2019. i 2020. godine", zaključuje Grubišić.

Čeka nas izazovna godina u kojoj će politika morati odgovoriti na neka pitanja 

Hrvatsku, po svemu sudeći, čeka još jedna izazovna godina, s tom razlikom što bi se u njoj prošlogodišnji minusi konačno trebali početi pretvarati u pluseve. No, s obzirom na pandemiju koronavirusa, u ovom je trenutku teško procijeniti kakva će biti brzina oporavka i kada će oporavak stvarno krenuti.

Jasno je jedino da će o stanju ekonomije ovisiti i kretanja na tržištu rada, kao i dubina džepova hrvatskih građana. Doprinos oporavku trebao bi dati i novi krug porezne reforme koji je krenuo ulaskom u novu godinu, a koji će dijelu građana ostaviti nešto više novaca u džepovima.  

Kada je, pak, riječ o obnovi od potresa na Banovini, trebalo bi, sve češće upozoravaju ekonomisti, izraditi ne samo plan obnove, nego i cjelokupne revitalizacije tog područja koje je i prije nedavnog potresa bilo na začelju svih hrvatskih ljestvica. To je nešto čime bi se trebala pozabaviti ekonomska politika.